Ljevoruki muškarci slabiji su u školi, ali kasnije u životu postižu veći financijski uspijeh nego dešnjaci,odnosno u prosjeku zarade pet posto više po satu od dešnjaka.

Rezultat je to istraživanja londonskog sveučilišta Bristol University and Imperial College London i dublinskog sveučilišta University College Dublin.

Bristol University and Imperial College London pratio je 12 tisuća dječaka od rođenja do njihove četrnaeste godine i pronašlo kako su ljevaci bili slabiji na testovima u dobi od 11 i 14 godina.

Akademici s University College Dublin su pak proučavali 18 tisuća muškaraca i žena u njihovim tridesetima i došli do rezultata da ljevaci u prosjeku zarađuju 12. 750 kuna godišnje više od dešnjaka, (preračunato iz britanskih funti).

Oko deset posto svjetske populacije su ljevaci, a fenomen je više izražen kod muškaraca, nego kod žena. U prošlosti je bila uobičajena pojava da se već u školi ljevoruku djecu prisiljava na služenje desnom rukom, jer se lijeva strana smatrala opakom, razornom i kobnom.

Primjerice glumac Robert Redford se rodio kao ljevak, ali je u školi prisilno naučio pisati desnom rukom, a njom se i danas služi kad drži olovku u ruci.

Profesorica Carol Propper iz londonsko sveučilišta navodi kako je pogrešno već uvriježeno mišljenje da su ljevaci obično inteligentniji od dešnjaka. Ona drži kako razlika u dostignućima četrnaestogodišnjaka, bez obzira na dominantnu ruku, se vjerojatno može objasniti kroz neke traume iz ranog djetinjstva.

Istraživanje je pokazalo kako ne postoji 'ljevoruki efekt', bilo u pozitivnom, ili negativnom kontekstu, doduše osim podatka da ljevoruka manjina zarađuje više od dešnjačke većine u kasnijim godinama života.

Uočeno je kako ljevoruki dječaci čak lagano zaostaju za svojim vršnjacima tijekom osnovne škole, a isto je primijećeno i kod ljevorukih djevojaka.

'Naše istaživanje pokazuje da odgovor na taj paradoks može ležati u tome da ljevaci u svojoj ranoj dobi više pate, ali da to kasnije bolje naplate od dešnjaka. Ljevaci vjerojatno proživaljavaju veću traumu u prilagodbi na svijet dešnjaka, ali kad to jednom naprave, onda postaju bolji od dešnjaka, bar kad su u pitanju dječaci.', izjavio je doktor Kevin Denny.

Denny je radio na studiji dublinskog sveučilišta koji se drži teorije kako je dio mozga koji dijeli lijevu hemisferu od desne puno veći kod ljevorukih muškaraca, što im olakšava komunikaciju s drugim ljudima.

'Ne možemo točno biti sigurni da je corpus callosum, odnosno informacijska autocesta u mozgu koja pomaže da lijeva i desna strana komuniciraju i koja je kod ljevaka veća nego u dešnjaka, uzrok boljoj zaradi ljevaka. Jer je dugačak put od strukture mozga do tržišta rada. Ali vjerojatno ulogu igra i činjenica što ljevaci moraju više učiti i time su više kreativniji, što im kasnije pomaže.', zaključio je doktor Denny koji je još jednom naglasio kako taj paradoks ipak nije uočen kod ljevorukih žena, već isključivo muškaraca.