Ornamente i simbole hrvatskog trajanja nosili su poznati glazbenici i umjetnici različitih generacijskih skupina, poput Ivana Josipa Skendera, Ive Gamulina Giannija, Josipa Šege, Dinka Bogdanića, Ronalda Brausa, Alana Bjeliskog, Stipe Sikirice, Darka Domitrovića, od četiri do 85 godina, naglašavajući time trajanje i opstojnost kamenih spomenika – prošlost, sadašnjost i budućnost.
Svaka od 12 muških košulja ima pleter s imenom nekog hrvatskog kneza ili kralja. Pleteri nose imena Petara Svačića, kneza Trpimira, kralja Petra Krešimira IV., kralja Tomislava, kneza Domagoja, ,kralja Stjepana Držislava i kneza Višeslava, kralja Dmitra Zvonimira, kralja Stjepana I., kneza Mislava, kneza Borne te kneza Branimira.
Ovu elegantnu i svevremensku kolekciju čine i crne i bež haljine s ornamentima pletera u zlatnoj boji. Budući da su pleteri nastali u vrijeme antike te su preneseni na naše tlo, kompletan izgled svakog modela upotpunjen je autentičnom frizurom, šminkom i ukrasima za kosu.
Inspirirane bogatom baštinom kamenih spomenika urešenih pleternom ornamentikom, Vesna i Marija Milković, dizajnerice modnog brenda MARA, prionule su istraživanju te likovnoj i grafičkoj obradi pletera. Ukupno su do sada obradile 12 pletera s kulturno povijesnih spomenika diljem Lijepe Naše te tako stvorile malu riznicu ornamenata koji se mogu primijeniti te izraditi u vezu na odjevne i uporabne predmete.
Vrijedne ruke naših predaka uklesale su u kamen ornamente pletera koji su sada oživjeli i spremni su na MARINIM kaputima, haljinama ili košuljama prošetati europskim i svjetskim metropolama. Kao i brojni drugi hrvatski motivi do sada. Pleteri se često nalaze na kamenim pločama iz doba ranosrednjovjekovnih hrvatskih kneževina i kraljevina, pa su dizajnerice pleterima dale imena po hrvatskim knezovima i kraljevima.
Izvorno je predromanički pleterni ukras redovito ispunjavao plohe kamenog namještaja crkava građenih u doba postojanja ranosrednjovjekovne hrvatske države od 9. do kraja 11. stoljeća. Iako su nastali na hrvatskom tlu i u razdoblju postojanja ranosrednjovjekovne hrvatske države, spomenici s pleternim ukrasom iščezli su tijekom stoljeća iz sjećanja i pogleda generacija Hrvata koje su slijedile.
Pa i oni rijetki spomenici koje nije prekrila zemlja i ostali su vidljivi, nisu u očima suvremenika iz kasnijih stoljeća bili ništa više od ukrašenih predmeta iz drugih epoha. Ipak su se tijekom druge polovine 19. stoljeća i uslijed uznapredovanih procesa hrvatske nacionalne integracije, i s njima izravno povezanog oblikovanja hrvatskoga identiteta, upravo takvi spomenici izdvojili kao posebno vrijedni sjećanja.
Izdvojeni su kao živi svjedoci hrvatske prošlosti, a zbog sačuvanih natpisa hrvatskih vladara i kao svojevrsni arhiv u kamenu koji je sačuvao uspomenu na nekadašnju hrvatsku neovisnost i hrvatsku slavu. Nije zbog toga neobično što je pleter ubrzo 'otkriven' ne samo kao zahvalan ornament, nego i kao prikladan simbol izražavanja hrvatskog nacionalnog identiteta, što je posebice došlo do izražaja prigodom proslave tisućugodišnjice Hrvatskoga Kraljevstva 1925. godine. Može se reći kako je od tada uz hrvatski grb, zastavu i himnu i takozvani starohrvatski pleter jedan od znakova hrvatskoga identiteta i hrvatski nacionalni simbol u pravom smislu te riječi, kazao je dr. sc. Mario Jareb.
