Loše iskustvo poroda na petom je mjestu razloga zašto žene u Hrvatskoj ne žele imati više djece, pokazala je anketa Udruge RODA. Potresno iskustvo Vinkovčanke Mateje Janković čije je dijete zbog neprofesionalnog odnosa liječnika pri porodu umrlo ponovno je aktualiziralo pitanje tretiranja rodilja u hrvatskim rodilištima kao i neadekvatno opremljenih rodilišta

Udruga RODA (Roditelji u akciji) provela je anketu o praksama u sustavu maternalne skrbi u Republici Hrvatskoj u 2015. godini. Nešto više od polovice, 57,3 posto osoba koje su odgovorile na anketu, ima jedno dijete, a 31,6 posto njih ima dvoje djece, što je u skladu s trendovima u broju poroda u Hrvatskoj tijekom posljednjih pet godina.

Loše iskustvo poroda na petom je mjestu razloga zašto žene u Hrvatskoj ne žele imati više djece, pokazala je anketa Udruge RODA

U Hrvatskoj se 99 posto poroda obavlja u nekom od trideset rodilišta, dok se zanemariv postotak obavlja u jednom privatnom rodilištu u Zagrebu. Hrvatska ima relativno nisku stopu perinatalnog mortaliteta; na 39.784 poroda u 2014. godini ta je stopa iznosila 3.9‰, dok je stopa rane neonatalne smrtnosti (djeca koja su rođena živa, ali su umrla tijekom prvih 7 dana po porodu) iznosila 3.3‰.

Iako je u anketi o rutinskim postupcima Udruge RODA većina rodilišta izjavila da žene mogu odbiti klistir, na temelju velikog postotka žena koje rutinski dobivaju klistir, očito je da se žene ne upoznaje sa činjenicom da se klistir može odbiti i da njegova upotreba nije utemeljena na znanstvenim dokazima.

1. Pristanak i privatnost rodilja u hrvatskim rodilištama:

- 40 posto anketiranih žena izjavilo je da nisu imale privatnosti za vrijeme rađanja
- 51 posto je izjavilo da njihovo mišljenje nije uvaženo za vrijeme trajanja trudova i tijekom poroda
- 72 posto žena izjavilo je da ih prilikom primitka na odjel rodilišta nisu pitali kako žele roditi
- 62 posto žena izjavilo je da nisu sudjelovale u donošenju odluka o načinu na koji će roditi
- 75 posto žena izjavilo je da im se pružatelji zdravstvenih usluga nisu predstavili
- 68 posto žena izjavilo je da im rizici i prednosti postupaka koji su nad njima primjenjivani nisu bili prethodno objašnjeni
- 61 posto žena nije sudjelovalo u donošenju odluka u vezi postupaka za vrijeme trajanja trudova i tijekom poroda
- 62 posto nije unaprijed dobilo informacije o planiranim ili vršenim postupcima i koracima

2. Oprema za rađanje i položaji:

- 46 posto žena izjavilo je da sobe za rađanje nisu bile opremljeno za aktivno sudjelovanje u porodu

Najčešća oprema dostupna u rodilištima:
- 29 posto lopta za pilates
-12 posto stolčić za rađanje
- 5 posto podna strunjača
- kada je oprema za rađanje bila dostupna, osoblje je u samo 14 posto slučajeva pitalo žene žele li je koristiti
- 70 posto žena nije se moglo slobodno kretati niti zauzeti idealan položaj za vrijeme trajanja trudova i tijekom poroda

3. Na kraju ankete postavljen je niz pitanja u vezi učinka poroda na postpartalni period te učinka poroda na želju žene da ima još djece:

- 28 posto žena izjavilo je da je njihovo iskustvo poroda imalo negativan učinak na njihovo općenito raspoloženje
- 19 posto je reklo da je iskustvo poroda imalo negativan učinak na njihov seksualni život
- 33 posto izjavilo je da ih je iskustvo poroda navelo da ozbiljno razmisle o tome žele li imati još djece ili da ih je navelo da odluče da neće imati više djece
- 58 posto izjavilo je da njihov porod nije bio onakav kakav su željele
- 57 posto izjavilo je da njihov porod nije bio ono što su očekivale da će biti

Međunarodni porođajni pokret Majkaidijete sastavio je 10 koraka kojih bi se svako rodilište trebalo pridržavati. Optimalna skrb za majku i dijete u rodilištima sastoji se od pisane politike, provedene u obrazovanju i praksi, koja zahtijeva da zdravstveni djelatnici provode ove korake:

1. korak – Ponašati se prema svakoj ženi s poštovanjem i dostojanstveno.

2. korak – Posjedovati i redovito primjenjivati primaljsko znanje i vještine kojima se omogućava normalna fiziologija poroda i dojenja.

3. korak – Informirati majku o prednostima kontinuirane podrške tijekom trudova i rađanja te
joj pomoći da ostvari svoje pravo na takvu podršku odabirom osobe prema vlastitu izboru.

4. korak – Pružiti rodilji tijekom trudova utjehu i metode za olakšavanje boli bez lijekova, objašnjavajući pri tome njihove prednosti za omogućavanje normalnog porođaja.

5. korak – Provoditi prakse za koje su istraživanja dokazala da su korisne.

6. korak – Izbjegavati potencijalno štetne uobičajene prakse i postupke.

7. korak – Provoditi mjere koje potiču zdravlje i sprječavaju bolesti i hitne situacije.

8. korak – Omogućiti dostupnost vrsnih hitnih postupaka utemeljenih na istraživanjima
najbolje prakse.

9. korak – Pružati cijeli kontinuum skrbi u suradnji sa svim pružateljima zdravstvenih usluga, ustanova i organizacija.

10. korak – Težiti ostvarenju 10 koraka inicijative 'Rodilišta – prijatelji djece' za uspješno dojenje.

Još lakše do inspiracije uz omiljene teme. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju