Što kaže Crkva?
Prema važećem Zakoniku kanonskog prava iz 1983. godine, Crkva obvezuje vjernike na post i nemrs samo u točno određenim danima:
- Pepelnicu (Čistu srijedu)
- Veliki petak.
Uz to, Crkva poziva na suzdržavanje od mesa svakog petka u godini, osim ako taj dan ne pada na svetkovinu.
Kako navode iz Župe svetog Ilije, nekada je i Badnjak bio obvezan dan posta i nemrsa, kao i uoči Bezgrješnog začeća Blažene Djevice Marije (7. prosinca) te uoči Uznesenja Blažene Djevice Marije (14. kolovoza).
No u novom Zakoniku ti dani više nisu obvezni iako se i dalje preporučuju kao izraz pobožnosti i priprave.
Kako se tradicionalno posti na Badnjak?
Vjernici koji se odluče na post i nemrs na Badnjak to najčešće čine ovako:
- ujutro i navečer uzima se manja količina hrane
- u podne se može pojesti jedan puni obrok
- izbjegava se meso i masna hrana
- jede se nemrsna hrana, najčešće riba.
Za one koji žele stroži oblik posta, moguće je postiti i samo o kruhu i vodi, no to je osobna odluka, a ne obveza.
Koga obvezuje post i nemrs?
Crkvena pravila jasno razlikuju dobne skupine:
- nemrs obvezuje sve koji su navršili 14 godina
- post obvezuje punoljetne osobe od 18 do 60 godina.
Duh Badnjaka važniji je od pravila
Iako post na Badnjak nije obvezan, njegova je vrijednost u simbolici – odricanje, skromnost i priprema srca za Božić. Upravo zato mnoge obitelji u Hrvatskoj i danas čuvaju tradiciju nemrsne večere i jednostavne prehrane, kao dio bogate božićne baštine.
