Iza svakog uspješnog muškarca stoji žena. Ova bi se izreka mogla najbolje preslikati na prvu suprugu Alberta Einsteina, koja je i sama bila talentirana matematičarka i fizičarka iako nije nikad objavila niti jedan znanstveni rad


Mileva Marić
rođena je 19. prosinca 1875. godine u Titelu u Bačkoj, u imućnoj vojvođanskoj obitelji. Iako je bila bogata, nije imala sretno djetinjstvo. Druga su je djeca često ismijavala jer je šepala od rođenja.

Zarana je pokazivala sklonost prema učenju i prirodnim znanostima pa joj je otac omogućio školovanje koje je bilo izvan dosega većini dama onoga vremena.

'Mileva Marić i sama je bila talentirana matematičarka i fizičarka, ali nije objavila niti jedan znanstveni rad. Odgajala je sinove i brinula se za kućanstvo Alberta Einsteina. '

Dobila je posebnu dozvolu da se 1891. godine upiše u "Kraljevsku klasičnu srednju školu" u Zagrebu koju su dotad pohađali samo dječaci, ali i da sluša predavanja iz fizike.

U Zűrich je preselila 1894. godine gdje je upisala studij medicine, no nakon samo jednog semestra prebacila se na "Politehnički fakultet" (Eidgenössische Technische Hochschule) gdje je prošla prijamni ispit bez većih problema.

Bila je jedina žena u svojoj šestočlanoj grupi, a pohađala je satove zajedno s Albertom Einsteinom s kojim se vrlo brzo sprijateljila. Sa svojim muškim kolegama slušala je satove napredne matematike, eksperimentalne fizike i astronomije te dobivala izvrsne ocjene na ovim nesvakidašnjim predmetima.

Ipak, bila je prisiljena prekinuti svoju akademsku naobrazbu 1901. godine kada je saznala da će Albert i ona postati roditelji. S obzirom da Albert nije imao novaca da oženi Milevu te izdržava dijete, Vojvođanka odlazi kući.

Početkom 1902. godine rodila je kćer Lieserl no nikad nije otkriveno što se s njom dogodilo. Pretpostavlja se da je beba umrla nedugo nakon rođenja od šarlaha ili da je dana na posvajanje.

Slavne teorije i nevjere

Nakon što je Albert Einstein dobio posao u Državnom uredu za intelektualno vlasništvu u Bernu, 1903., Mileva i Albert odlučuju ozakoniti svoju vezu. Godinu dana kasnije dobit će prvog sina Hansa Alberta, a 1911. i sina Eduarda.

Tijekom braka s Milevom, Einstein će otkriti osnovne zakone prirode poput brzine svjetlosti kao maksimalne brzine, vremenske dilatacije, ali i osnovu opće teorije relativnosti s kojom će unijeti revoluciju na području moderne fizike i dobiti planetarnu popularnost.


Neki pretpostavljaju da mu je u razvijanju slavnih teorija pomogla talentirana supruga, iako nikad nije bila potpisana niti na jedan njegov rad.

Brak između Mileve i Alberta imao je mnoge uspone i padove, jer je fizičar bio sklon izvanbračnim aferama. Na njihov brak će se negativno odraziti i Albertovo druženje s rođakinjom Elsom, kao i odluka da će se obitelj preseliti u Njemačku, iako to Mileva nije željela.

'Do kraja života brinula se o sinu Eduardu, kojemu je dijagnosticirana šizofrenija.'

Nemogući uvjeti života
Ljubavna harmonija za slavnog je fizičara bile nepoznat pojam. Tako barem tvrdi Walter Isaacson u biografiji "Einstein: His Life and Universe”. Slavni Nobelovac je 1914. godine načinio popis dužnosti svojoj supruzi s kojom su trebali sačuvati brak koji je počeo propadati.

Mileva je navodno trebala održavati odjeću i rublje urednima, davati suprugu tri obroka dnevno, čistiti njegovu spavaću i radnu sobu. Ona zauzvrat nije smjela očekivati nikakvu intimnost od njega, kao niti razgovor ili druženje osim ako se nisu nalazili u nekom društvu.

Iako je prvotno pristala na nemoguće uvjete zbog dobrobiti djece, nekoliko mjeseci kasnije nije više mogla trpjeti takav odnos, spakirala je kofere i sa sinovima se vratila u Zűrich.

Odvojeno su živjeli pet godina, a na Valentinovo 1919. godine njihov je razvod stupio na snagu. Neposredno nakon toga, Albert je oženio svoju rođakinju Elsu.

Fizičar je obećao financijski uzdržavati sinove koji su živjeli s majkom te joj slao polovicu svoje plaće, a prenio joj je i većinu novca koji je dobio 1921. zajedno s Nobelovom nagradom za fiziku.

U tridesetim godinama prošlog stoljeća njihovom sinu Eduardu Einsteinu je dijagnosticirana šizofrenija o kojem je Mileva brinula sve do svoje smrti 4. kolovoza 1948. godine.

O njenom teškom životu prepunom izazova i tragedija hrvatska spisateljica Slavenka Drakulić napisala je roman po imenu "Mileva Einstein, teorija tuge".

Još lakše do inspiracije uz omiljene teme. Preuzmi DNEVNIK.hr aplikaciju