Prosvjetari u Hrvatskoj odavno se slažu kako bi škole trebale postati mjesto u kojem se ne stječe samo akademsko znanje, nego i određene životne i odgojne vještine koje će nas nakon obrazovanja voditi kroz život.
Naravno, temelj pravilnog odgoja postavlja se u obitelji i nije zadatak obrazovnog sustava da to radi umjesto roditelja ili najbliže okoline zadužene za to. Škole i fakulteti trebali bi samo nadopunjavati eventualne 'rupe' u odgoju i pomoći u pripremi djece za ono što ih očekuje nakon obrazovanja. Donosimo vam popis stvari kojima bi obrazovni sustav trebao posvetiti više pažnje
1. Kako razgovarati
Ovoj 'radnji' koja prožima svaki dio našeg života trebalo bi posvetiti puno pažnje tijekom školovanja. Svaki razgovor zahtjeva poznavanje određenih društvenih norma ili pravila ponašanja. Današnja djeca dio su takozvane 'tihe generacije' koja uglavnom komunicira putem tehnologije i društvenih mreža.
Zbog toga im često nedostaju osnovne komunikacijske vještine, a upravo bi im u tome mogla pomoći škola. Kako se verbalno povezati s drugima, slušati ih dok govore, odgovarati na njihova pitanja - sve je to od velike važnosti za njihov život i koristit će im na radnom mjestu i u interpersonalnim vezama.
Odgoj treba dijete učiti i tome kako je neuspjeh sastavni dio života i moraju znati kako se nositi s njim
2. Kućanski poslovi
Mnogi se s nostalgijom prisjećaju satova domaćinstva na kojima su se nekada stjecala osnovna i napredna znanja o kućanskim poslovima i kuhanju. Usvajanje tih prijeko potrebnih vještina pomaže i kod razvoja motorike, a djeci bi dalo priliku da istraže i druga područja kojima bi se eventualno mogli baviti jednog dana. Tko zna koliko Masterchefova trenutno sjedi u školskim klupama?
3. Bonton
On je neophodan u civiliziranom društvu. Iako će danas mnogi odmahnuti rukom na spomen kodeksa ponašanja kojeg bi se svi trebali pridržavati, lijepo ponašanje ne bi trebala biti negativna stvar. Upravo suprotno, vođenjem računa o bontonu sigurno se ostavlja dobar dojam na okolinu. Potrebno je objasniti djeci svaki dio svijeta ima svoj bonton i zato uvijek moraju biti spremni učiti o običajima društva u kojem se nalaze, raditi na međusobnom slaganju i zajedništvu.
4. Neuspjeh
Kompetitivnost je često naglašena upravo među djecom i mladima, pogotovo u školama. Ponekad se najuspješnije učenike stavlja na pijedestal, dok one kojima savladavanje gradiva ili nekih
vještina ne potiče na pravi način da ustraju. Zbog toga mnoga djeca imaju problema sa samopouzdanjem.Kako se verbalno povezati s drugima, slušati ih dok govore, odgovarati na njihova pitanja - sve je to od velike važnosti za život djeteta
Upravo zato ih treba podučavati tome kako je neuspjeh sastavni dio života i moraju znati kako se nositi s njim. Također moraju znati da ih neuspjeh ne definira i kako uvijek imaju novu priliku da se dokažu. 'Zdravo' prihvaćanje neuspjeha i pogrešaka dijete uči ustrajnosti i pretvorit će ih u jake ljude koji će se znati nositi sa svim životnim usponima i padovima.
5. Seks
Kroz predmete poput prirode i društva ili biologije djeca kroz obrazovanje imaju priliku naučiti puno o vlastitom zdravlju i tijelu. Međutim, ti predmeti nisu dovoljno fokusirani na mnoge bitne aspekte i zato je uvođenje zdravstvenog odgoja sjajan dodatak obrazovanju. Otvoreni razgovori o spolno odgovornom ponašanju natjerat će mlade da više razmišljaju o posljedicama svog ponašanja ili nebrige za zdravlje.
6. Financijska odgovornost
Raspolaganje novcem jedna je od najvećih životnih odgovornosti. Iako nas u školama i na fakultetima mnogi predmeti uče o financijama, poduzetništvu i ekonomiju, gotovo nikada se ne dotiču osobnih financija, štednje ili investicija.
Međutim, upravo bi ti predmeti trebali pripremiti djecu za radnu okolinu i upravljanje vlastitim financijama. Stoga bi bilo idealno kada bi se uz razgovor o kamatnim računima mogao voditi i onaj o vrstama štednje jer su to stvari i s kojima će se svi prije ili kasnije susresti u životu.
