Prije nego što su uopće mogli zamisliti kako će izgledati medicina u 2020. godini, Tatjana Barat i Andrej Prošev, dr. med., upustili su se u projekt pisanja knjige naslova "Kad odrastem, želim biti liječnik".
Tako će se od 21. studenog na policama knjižara naći knjiga koja ujedinjuje priče o dvadeset velikana hrvatske medicine, dosad neviđena na našim prostorima.
Tatjana Barat inače je autorica velike uspješnice za djecu Priče o neustrašivim hrvatskim ženama, koja je osvojila srca velikih i malih čitatelja. Dr. Prošev njezin je prijatelj iz gimnazijskih dana s kojim je često surađivala na pisanju članaka iz područja psihologije i psihoterapije.
Kako je u spomenutoj knjizi Priče o neustrašivim hrvatskim ženama bilo obrađeno i nekoliko liječnica čije su priče zaintrigirale javnost jer je, primjerice, malo tko znao tko je bila prva hrvatska liječnica ili koja je sudjelovala u osnivanju zagrebačke Dječje bolnice u Klaićevoj, odlučili su čitavu jednu knjigu posvetiti medicini. I to im je uspjelo u izdanju Školske knjige.
U uvodnom dijelu tako nas upoznaju s poviješću medicine od prvog liječnika čije je ime zapisano u starim spisima, preko upoznavanja načina na koji se krapinski pračovjek brinuo za svoju obitelj kada bi bila bolesna, osmišljavanja prvog mikroskopa, prvih anatomskih crteža, pa sve do impresivnih životnih priča deset liječnica i deset liječnika koji su promijenili hrvatsku i svjetsku medicinu.
Dovoljno je spomenuti da se među njima nalazi Andrija Štampar, jedan od najvećih velikana hrvatske medicine koji je suosnivač Svjetske zdravstvene organizacije. Tu je i njegova supruga Desanka Ristović-Štampar, za koju malo tko zna, a bila je utemeljiteljica školske medicine na našim prostorima.
Za sve one koji se bore s nošenjem naočala preporučuje se da zavire u priču o prvoj hrvatskoj oftalmologinji Katici Šupe. Također su tu priče o stomatologu Eduardu Radoševiću, koji je prvi uveo kolegij Stomatologije na Medicinski fakultet u Zagrebu, o Ivi Padovanu, koji je osnovao Ligu za borbu protiv raka, infektologu Franu Mihaljeviću, bez kojeg bi današnja borba protiv koronavirusa bila nezamisliva, neuropsihijatrici Duški Blažević i brojne druge.
Desanka Ristović-Štampar je ime koje ne znaju mnogi, no upravo je ona utemeljila školsku medicinu na našim prostorima. I da, bila je supruga Andrije Štampara.
Također saznajemo kako je uopće došlo do osnivanja medicinskih fakulteta u našem podneblju, zašto je važno brinuti se ne samo za fizičko nego i za mentalno zdravlje, kada treba posjetiti kojeg specijalista i kako se, na koncu, uopće postaje liječnik.
Sve su priče pisane na djeci pristupačan i vrlo zanimljiv način, a idealne su za osnovnoškolsku dob. Svaku od tih jedinstvenih priča prate i vrsne ilustracije Ane Salopek, koja je besprijekorno sve likove povezala u skladnu cjelinu.
Na kraju svake od dvadeset priča nalaze se pitanja koja djecu potiču na istraživanje, zaključivanje i kritičko razmišljanje. Primjerice, osim što ih se potiče da spoznaju važnost pojedinog liječnika za širu sliku medicine, navodi ih se i da istražuju zašto se u bazene stavlja klor, kako izgleda oporavak nakon operativnog zahvata, zašto se žene dugo nisu smjele baviti medicinom, što znači kada neka osoba uz sebe ima bijeli štap i slično.
No osim toga, priče i pitanja imaju i odgojnu notu, čime se nastoji utjecati na razvijanje dječje empatije te svjesnost da nečiji spol nikada ne smije utjecati na odabir zanimanja. Šalje se poruka da i djevojčice i dječaci mogu biti vrsni liječnici i znanstvenici, a to je autorima ujedno bilo i najvažnije.
U pronalasku imena, napose ženskih koja su široj javnosti nepravedno dobrano skrivena, autorima su pomogli liječnici s Medicinskog fakulteta, Zavoda za javno zdravstvo "Dr. Andrija Štampar" i Županijske bolnice Varaždin.
Uz mnogo istraživanja i propitkivanja nastala je vrijedna knjiga za djecu koja će im pomoći da saznaju mnogo toga o svijetu medicine i vlastitom tijelu. Još važnije, pomoći će im da prevladaju strah od bijele kute, a neku od djece, tko zna, možda čak i navesti da i sami požele biti liječnici.
