Međutim, iznimno je važno u čitavoj situaciji ostati smiren i ne podleći kolektivnoj panici i osjećaju gubitka kontrole.
Zato smo razgovarali s Vanjom Prvulović, psihologinjom, geštalt psihoterapeutkinjom i (H)NLP trenericom iz Psihološkog savjetovališta Sinapsa, koja nam je pojasnila što je to panika, zašto se javlja ovih dana kod velikog broja ljudi i kako si pomoći da se smirimo.
Kako nam kaže, panika je period u kojemu se iznenadna intenzivno javljaju bojažljivost, strah ili užas, često praćeni osjećajem nadolazeće propasti. Tijekom samog paničnog napada prisutni su simptomi kratkoća daha, bol ili nelagoda u grudima, osjećaj gušenja i strah "da će se poludjeti" ili strah od gubitka kontrole.
U primjeru socijalne zaraze, kada se emocije i ponašanja brzo prenose kroz masu, javlja se strah od gubitka kontrole.
Događa se slaba kognitivna procjena situacije. Pogotovo zato što je 'neprijatelj' nevidljiv i nepredvidljiv te nosi egzistencijalnu prijetnju. S druge strane, upravo to nam ostavlja veću mogućnost projekcije i fantazije, pa imamo dojam da je veća vjerojatnost da će nam se upravo to dogoditi, ističe psihologinja.
Dodaje kako paniku pojačava utjecaj grupe.
Ljudi su skloni konformizmu, odnosno utjecaju većine. Ako promatramo ponašanje drugih ljudi i njihove stavove kao izvor informacija za sebe, zato što vjerujemo da je njihovo tumačenje nejasne situacije točnije od našeg, lakše ćemo dopustiti da usmjeravaju naše ponašanje. Podložniji smo utjecaju većine kada je situacija nejasna, kada je krizna i kada su drugi ljudi stručnjaci.
Da bismo se oduprli tome i što je više moguće nastavili s normalnom svakodnevnicom, potrebno je osvijestiti što se zaista događa i biti svjestan svih mogućih ishoda a da sami sebi ne stvaramo dodatni pritisak.
Zato psihologinja predlaže ove korake koji nam značajno mogu pomoći u tome da ne podlegnemo panici.
1. Dobro se informirajte
Kako bismo vratili osjećaj kontrole i sigurnosti, važno je okrenuti se razumu, što postižemo informiranošću. Greška kojoj ljudi podliježu jest ta da se okružuju informacijama koje potkrepljuju njihov stav i traže one izvore od kojih će dobiti slaganje.
U ovakvim situacijama korisno je potražiti što više različitih, no znanstveno provjerenih i objektivnih informacija kako bismo imali što jasniju i realniju sliku. Isto se može postići namjernim i svjesnim traženjem kontraargumenata svome mišljenju.
2. Budite uistinu objektivni
Nadalje, može se napraviti analiza dobivenog i izgubljenog od različitih akcijskih mjera kako bi se što objektivnije promotrilo koje su akcije zaista korisne za nas, koje štete nama i drugima, a koje su pretjerane mjere.
Tijekom istraživanja mišljenja i stavova korisno je ispitati koji sustav podrške imaju oni koji u ovakvim situacijama uspijevaju zadržati smirenost.
Panika je period u kojemu se iznenadna intenzivno javljaju bojažljivost, strah ili užas, a utjecaj grupe znatno je pojačava.
3. Usredotočite se i na druge vijesti
Ipak, pretjerani fokus samo na nešto, u ovom slučaju koronavirus, čini nam percepciju istoga većom, bližom i jačom nego što u realnosti jest. Međutim, zapitajte se znate li nekoga tko je zaražen? Znate li nekoga tko zna nekoga tko je zaražen?
Normalno je da egzistencijalna pitanja imaju našu veću pažnju, no kako vam virus ne bi bio prva stvar na koju pomislite ujutro, u istoj mjeri u kojoj dnevno pročitate vijesti o virusu, pročitajte i druge vijesti kako biste ostali u kontaktu s ostalom realnošću oko vas.
4. Odgovorno se ponašajte
Kako bismo umanjili grupnu histeriju, potrebno je okrenuti se individualnim akcijama koje potiču odgovorno ponašanje. Svatko od nas može povećati svoju odgovornost prema svome tijelu, drugima, pažljivo odabrati kretanje i posvetiti se onome što može učiniti kako bi zadržao normalno funkcioniranje.
Osnovno odgovorno ponašanje jest informiranost iz pravih izvora –kakvi su simptomi, koji su načini prijenosa, koje su mjere zaštite i sl. Drugo je odgovorno ponašanje svjesno pridržavanje toga.
5. Zapitajte se je li nešto u ovoj situaciji pozitivno
I za kraj, promotrite što je ono dobro u ovoj situaciji. Primjerice, uči nas kritički promišljati o informacijama, potiče individualnu odgovornost i okreće nas na brigu o vlastitom tijelu i drugima oko sebe.
Pročitajte i kako se što lakše nositi s vijestima koje nam izazivaju strah i stres.
