Vrijeme studija jedno je od najbezbrižnijih i najljepših razdoblja u životu. To je vrijeme kada iskoračujemo iz svoje zone ugode, pogotovo ako odlazimo na studij u drugi grad, vrijeme u kojem upoznajemo samog sebe, svoje želje za budućnost i kada oblikujemo snažna mišljenja o onome što nas okružuje.

Međutim, vrijeme studija sa sobom nosi i mnoge izazove: prve studentske poslove, učenje o organizaciji vremena, a za mnoge i onu najveću stavku: suživot s cimerima.

Cimerstvo tijekom studija, bilo u studentskome domu ili u privatnom smještaju, može biti vrlo pozitivno iskustvo, a prve će vam mjesece svakako olakšati situacija ako ste se na taj korak odlučili sa svojom najboljom prijateljicom.

No većini studenata realnost je suživot s dotad nepoznatim ljudima, različitog karaktera, ličnosti, različite obiteljske pozadine i iz različitih dijelova Hrvatske.

O tome što učiniti kada se čini da suživot s cimericama ili cimerima postaje vrlo težak, a selidba iz nekog razloga nije opcija, ali i kako uopće pružiti priliku novim osobama u našem životu s kojima dijelimo životni prostor, porazgovarali smo s Vanjom Prvulović, magistrom psihologije, NLP trenericom i vlasnicom Sinapse, privatnog i poslovnog psihološkog savjetovališta u Istri.

Svi su ljudi različiti
Kako nam pojašnjava, ličnost je skup psihičkih osobina i mehanizama unutar pojedinca koji su organizirani i relativno trajni, te utječu na interakcije i adaptacije pojedinca na intrapsihičku, fizičku i socijalnu okolinu. Drugim riječima, različite crte ličnosti utječu na naše međuljudske odnose i mogu stvarati konflikte ili netrpeljivosti.

Lakše ćemo se složiti sa osobama koje imaju ličnost nalik našoj. Primjerice, ekstrovertirani pojedinci voljet će društvo, dinamiku i energiju, dok se s druge strane introvertirani pojedinci ugodnije osjećaju i pune baterije u mirnijem, tišem i manje napučenom okruženju.

Razlika se može pronaći i u savjesnosti. Visoko savjesni pojedinci preferirat će točnost, pedantnost, urednost i temeljitost, dok nisko savjesni pojedinci mogu tolerirati nered i biti fleksibilniji oko rokova, pojašnjava nam psihologinja.

Različitosti nam pomažu da rastemo i razvijamo se, a to i jest jedan od zadataka mlade dobi.

Od početka imajte pozitivan stav
No moramo biti svjesni toga da se svijet ne vrti oko nas te da ćemo u životu susresti osobe koje su u mnogome različite od nas. Jedna je od takvih situacija i cimerstvo, a kako bi vrijeme prilagodbe prošlo što bezbolnije, u početku treba imati pozitivan stav.

Promatramo li različitosti kao problem koji će prouzrokovati konflikt, u velikoj ćemo ih mjeri izbjegavati i osjećati frustraciju ili ljutnju kada se pojave. No bivanjem u različitostima rastemo i razvijamo se. Stoga to možemo promatrati kao priliku za sebe da razvijemo svoj identitet i povezanost s drugim ljudima, što u konačnici jesu razvojni zadaci ulaska u mladu odraslu dob. Ovakav stav omogućuje nam istraživanje i kreativnost te je put ka promjeni i rastu, napominje Vanja.

Osim promjene stava, preporučuje i korištenje jednostavnih komunikacijskih tehnika poput aktivnog slušanja i asertivnosti.

Budite svjesni važnosti komunikacije
Kako nam pojašnjava, aktivno slušanje vještina je koja podrazumijeva razumijevanje onoga što se događa sa sugovornikom, prepoznavanje njegovih potreba i podrazumijeva više od samog slušanja onoga što govori.

Ponovite ono što druga osoba govori u riječima koje je i sama rekla kako biste provjerili jeste li dobro čuli i zapamtili te kako biste joj pružili priliku da se nadopuni, pojasni ili promjeni izgovoreno.

Nakon toga prepoznajte koja je potreba ili emocija iza onoga što vam je druga osoba rekla, odnosno zašto to govori te ponovno to izgovorite kako biste provjerili jeste li dobro zaključili. Na kraju postavite pitanje kojim biste potaknuli daljnji razgovor i razjasnili ono što vam je ostalo nejasno, ističe Vanja.

Različite crte ličnosti utječu na naše međuljudske odnose i mogu stvarati konflikte ili netrpeljivosti.

Što se pak tiče tehnike poznate kao asertivnost, riječ je o komunikaciji koje uključuje izražavanje vlastitog mišljenja, osjećaja, naglašavanje posljedica neželjenog ponašanja, izražavanje razumijevanja za drugu osobu te, u konačnici, ponavljanja prijedloga rješenja.

Kada se nađu u situacijama da druga strana ima različite potrebe ili stavove, ljudi često pribjegnu pasivnosti te prihvate nešto što im možda ne odgovara, agresivnosti da se grubo i čvrsto zauzmu za sebe ili pasivnoj agresiji te ublaže zauzimanje za sebe kroz humor, cinizam ili čak šutnju.

Sve navedeno samo dodano može narušiti međuljudske odnose i zato je potrebno vježbati i razvijati asertivnost, zaključuje NLP trenerica i psihologinja Vanja Prvulović iz Sinapse.

Iako uvijek treba krenuti od sebe i uključiti spomenute komunikacijske tehnike, izgradnja odnosa dvosmjerna je ulica. Čak i ako date sve od sebe, a druga strana ne pokazuje jednaku želju, upamtite da ste na studiju s razlogom: sa željom za gradnju svoje budućnosti, uz neizostavno učenje životnih lekcija.
 

Još lakše do inspiracije uz omiljene teme. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju