Međutim, to ne mora trajati vječno, a oporavak je itekako moguć.
Jasmina Brković to zna vrlo dobro i upravo je zato pokrenula instagramski profil Tvoja priča s poroda.
Godinama se borila s endometriozom, odgađala trudnoću iz straha, imala težak prvi porod i izazovan početak majčinstva, no upravo je kroz ta iskustva pronašla svoj poziv te ponovno otkrila sebe i radost u svojem životu.
Diplomu komparativne književnosti i informacijskih znanosti stavila je sa strane da bi postala Birth story listener®, EFT praktičarka, edukatorica i doula. Prva se u Hrvatskoj specijalizirala za podršku ženama nakon traumatičnog poroda.
Započela je kao doula i edukatorica, a nakon toga završila poseban trening za slušanje priča s poroda te je i edukantica tjelesne terapije Somatic Experiencing koja se specijalizira za rad s traumom.
Vjerujem da svako životno iskustvo može biti izvor snage i inspiracije, čak i teške priče. Točnije, pogotovo teške priče, jednom kad transformiramo bol koju one donose sa sobom. Zato sam posvećena učenju o tijelu, porodu i majčinstvu i danas pomažem ženama da zacijele priču s poroda i prilagode se u ulozi majke, govori nam Jasmina koja posljednjih pet godina kroz svoj obrt radi sa ženama i pomaže im nadići emocionalne turbulencije i preplavljenost u majčinstvu.
Porod je za svaku ženu drugačije iskustvo
Čitava ta priča započinje porodom, a upravo je zato nastala spomenuta Tvoja priča s poroda.
Nakon godina rada s trudnicama primijetila sam kako porod nije nešto što dođe i prođe. Iz rodilišta dolazimo kući s bebom, ali i svojom pričom s poroda. Kao doula svjedočila sam porodima nakon kojeg su žene procvale i pronašle ispunjenje u novoj ulozi, no isto tako vidjela sam kako neka teška iskustva učine da se žene stalno osjećaju nesigurno i tjeskobno, kao da se zaključaju u sebe. Porod je iskustvo koje ostaje s nama i mijenja nas. To može biti uteg koji nas koči ili vjetar u leđa, govori nam Jasmina.
U našoj kulturi pogrešno se stavlja naglasak na 'važno da je sve dobro prošlo' jer ljudi ne shvaćaju koliko iskustvo poroda može obilježiti ženu.
I sama je nakon prvog poroda bila u sličnoj situaciji: oporavljala se od porođajnih ozljeda, osjećala se preplavljeno u ulozi majke i pitala se je li to uistinu – to. Nešto joj je govorilo da moraj postojati drugi način. Upravo to želi primijeti Tvojom pričom s poroda.
Kako dodaje, iz toga kako je porod činjenično prošao, ne možemo znati kako ga je žena doživjela.
U našoj kulturi pogrešno se stavlja naglasak na 'važno da je sve dobro prošlo' jer ljudi ne shvaćaju koliko iskustvo poroda može obilježiti ženu koja ga je proživjela na pozitivan, ali i negativan način. Ona se nakon toga može osjećati osnaženo ili poraženo i to će utjecati na njezino majčinstvo i odnos s bebom. Porod je više od medicinskog događaja, više od toga koliko je sati trajao i koliko je beba bila teška. Za mnoge žene on ima i duhovnu komponentu kao značajan prijelaz u novu fazu zrelosti, napominje Jasmina.
Zašto dolazi do traumatskih iskustva na porodu?
Iako se u našoj kulturi riječ trauma obično veže uz izvanredna stanja, često i „obične“ situacije proizvedu taj učinak. Kako pojašnjava Jasmina, uzrok mogu biti na primjer neočekivani carski rez ili porođajne ozljede, ali najčešće se radi o izostanku empatije i podrške u ključnom trenutku. Trudnoća, porod i babinje su ranjivo razdoblje kada neumjesni komentar, gruba riječ ili ignoriranje pogađaju tamo gdje najviše boli.
Često mi se javljaju žene koje iza sebe imaju iskustvo koje ne žele ponoviti, ali ne radi se samo o porodu. Ponekad su u grču oko neke situacije koja se dogodila u trudnoći ili poslije, imaju nezacijeljene ožiljke s poroda ili poteškoće s intimnosti. Ono što im je svima zajedničko je da se u majčinstvu osjećaju preplavljeno i iscrpljeno.
Najčešća reakcija nakon našeg rada je olakšanje, kada nestane naboj vezan uz neko loše sjećanje, osjećaju se kao da su skinule veliki teret s leđa. To se odražava na bliskost u odnosu s djecom, kada se na primjer oslobode krivnje ili s partnerom kada nestane srama vezano uz percepciju svojeg tijela, pojašnjava nam Jasmina.
Kako si?
Kada u obitelj stigne beba, obično je sva pažnja na njoj. Rijetko će tko mamu upitati kako je ona, a to drastično utječe na to kako se ona osjeća. Osim toga, novim majkama potrebna je pomoć. I fizički i psihički prelaze kroz pravi vrtlog, pa je kvalitetna podrška od presudne važnosti.
Znam da danas volimo svoju samostalnost, ali jedna žena pa čak i jedan par teško će sami skrbiti za svoju obitelj bez da se iscrpe i dožive burnout. Često radim sa ženama koje same nose puno toga na sebi i da, one to mogu, ali cijena je visoka: preplavljenost i kronična iscrpljenost koje se nerijetko odraze i na zdravlje u obliku kronične boli ili autoimunih poremećaja.
Jsmina Brković pomaže majkama koje su imale traumatični porod (Foto: Privatna arhiva)
Pogotovo kada govorimo o težim porodima, izvanrednim situacijama i porođajnim ozljedama, potrebna je sustavna podrška. Svojim klijenticama pružam emocionalnu podršku i dajem alate kroz koje se uče smiriti i opustiti, a surađujem s ginekologinjama i fizioterapeutkinjama koje s medicinske strane pomažu rehabilitaciji tijela nakon poroda.
Koliko istinski traje oporavak od poroda?
Iako ne postoji fiksno vrijeme oporavka, Jasmina napominje da on traje mnogo duže nego što mislimo.
Dakako, najintenzivniji je period babinja, prvih šest tjedana kada se događa prvi val fizičkih i emocionalnih promjena nakon poroda. Kako se majka i njena okolina tada ponašaju prema njoj, može trajno utjecati na zdravlje žene.
One koje su to prošle dobro znaju da je potrebno više mjeseci da dođu k sebi, a neću pretjerati ni ako kažem da je potrebno godinu dana i više da se žene ponovno osjete cijelo i da su zaista integrirale sve što im je majčinstvo donijelo.
U našoj kulturi pogrešno se stavlja naglasak na 'važno da je sve dobro prošlo' jer ljudi ne shvaćaju koliko iskustvo poroda može obilježiti ženu.
Vrijeme nije uvijek lijek. Ako postoji povreda s poroda - mislim i na fizičke i na emocionalne povrede, ne vrijedi ona poslovica da vrijeme liječi sve rane. Ponekad mi se jave žene koje su rodile prije 5 ili 7 godina, a da se još uvijek osjećaju loše. Hoće li slomljena ruka potpuno zacijeliti ako se za nju ne pobrinemo i samo je ignoriramo? Isto vrijedi i za emocionalne 'lomove, samo se njima teže posvetimo jer su nevidljivi izvana.
Kako se nositi s nadolazećim porodom?
Za kraj smo upitali Jasminu što bi trebala znati svaka trudnica koju uskoro očekuje porod.
Sve trudničke brige mogu se svesti na jedno pitanje: Hoće li sve biti u redu? Naravno, nitko nema odgovor na to pitanje, a ozračje straha koje vlada pogotovo od pandemije naovamo ne pomaže da se trudnice osjećaju išta bolje. Zato je nošenje s neizvjesnosti sastavni dio dobre pripreme za porod, a druga najvažnija stvar je stvaranje kruga podrške za majčinstvo. Osjećaj sigurnosti je presudan da bi porod tekao bez poteškoća.
Trudnicama savjetuje da si postave ovo pitanje.
Što mi pomaže da se osjećam sigurno? To mogu biti tehnike disanja koje smiruju, znanje o tome što ih očekuje ili podrška bliske osobe, važno je da je to nešto što njoj daje osjećaj stabilnosti i povjerenja da ona to može, zaključuje Jasmina Brković.
Treba li vam dodatna Jasminina podrška, zapratite njezin instagramski profil i YouTube kanal.