Bentova dramska inačica romaneskne tetralogije norveškoga pisca Ingvara Ambjornsena, prema kojoj je 2001. godine Peter Naess snimio istoimeni film, nominiran za Oskara na najbolji strani film, pretočila je sitne ekscentričnosti skandinavskoga mentaliteta u crnu komediju u čijem je središtu osebujni dvojac hipersenzibilnih outsidera pred kojima je težak zadatak pronalaska modusa suživota s vanjskim svijetom koji ih užasava.
Središnji je lik opsesivno-kompulzivni mizantrop Elling (Marko Makovičić), neprilagođeni 40-godišnjak koji sve do majčine smrti nekoliko godine ranije nije nikada izlazio iz stana, niti je na bilo koji način komunicirao s vanjskim svijetom. Ne manje bitan za priču njegov je cimer u psihijatrijskoj ustanovi Kjell (Filip Detelić), nezgrapni 30-godišnji djevac nezauzdane seksualnosti i velikoga srca.
Zaplet (tragi)komedije zabune nastaje kada se ta dvojica emocionalno disfunkcionalnih i potpuno društveno iščašenih neodraslih muškaraca nađu prepušteni samima sebi i nadzoru preopterećenog socijalnog radnika Franka (Luka Petrušić), u stanu u koji ih je smjestila socijalna država.
Kako bi zadržali subvencionirani stan, moraju dokazati da su sposobni i spremni za reintegraciju u društvo: neurotični, gotovo agorafobični Elling, čiji je život u potpunosti omeđen pravilima i obrascima, i njegov jedini prijatelj Kjell, čiju svakodnevnicu oblikuju obroci i erekcije, naprosto moraju odrasti.
Elling se mora prestati skrivati u ormaru i razgovarati sa slikom mrtve majke, Kjell mora početi nositi hlače kad izlazi među ljude, a obojica se moraju naučiti javljati na telefon, odlaziti u trgovinu ili u restoran i, najvažnije, komunicirati s nepoznatima.
U Kerempuhovoj produkciji tandem skandinavskih čudaka postao je urnebesno smiješan par neobičnih prijatelja iz svačijega susjedstva, čiji pokušaji racionalizacije vlastitoga ludila u glumačkoj interpretaciji Makovičića i Detelića dobivaju čitav niz perfekcionistički odigranih humorističnih scena.
U tome im pomaže i Csilla Barath Bastaić, koja igra trostruku ulogu medicinske sestre Gunn u mentalnoj ustanovi, konobarice Johanne i susjede Reidun, a tu je i Velimir Čokljat, u ulozi pjesnika koji je ostao bez inspiracije.
Suočavanje s izazovima svakodnevnice za svakoga od njih donosi nova otkrića o svijetu oko njih, ali i o onome u njima, u zabavnoj, toploj i humanoj priči o prijateljstvu i prevladavanju strahova koju je premijerna publika ispratila salvama smijeha, a glumce i autorski tim nagradila ovacijama i aplauzom (Hina).
