Istraživanja pokazuju da gotovo 50 posto populacije pati od manjka vitamina D, a upravo se on ističe kao moćan u borbi protiv koronavirusa.

Vitamin D čini skupina od sedam vitamina koji se sintetiziraju u koži pod utjecajem sunca, odnosno u direktnom izlaganju ultraljubičastim zrakama. Upravo ga zato nazivamo sunčanim vitaminom. On ima važnu ulogu u održavanju koncentracije kalcija u tijelu, pridonosi jačim kostima i zdravim zubima, jamči mišićni tonus, a sada se sve više govori i o njegovim protektivnim svojstvima od respiratornih infekcija. Taj moćni antiinfektivni nutrijent mogao bi nam biti od pomoći u borbi protiv koronavirusa.

Preporučeni dnevni unos vitamina D

Studije objavljene u The Journal of Alimentary Pharmacology and Therapeutics pokazuju da je gotovo 50 posto populacije u nedostatku vitamina D. Prosječnoj odrasloj osobi dnevno treba od 5 do 10 mikrograma, što je iznimno mala količina. No ako ste osoba koja većinu dana provodi u uredu ili zatvorenoj prostoriji, ta se doza povećava. Nedostaci vitamina D veći su i tijekom zimskih mjeseci jer nismo toliko izloženi suncu. Djeci koja tada provode većinu vremena u zatvorenom preporučuje se 15 mikrograma, a starijim osobama i 20 mikrograma.

Nove studije objavljene u Journal of Infection and Public Health pokazale su da suplementacija vitaminom D pokazuje protektivna svojstva od respiratornih infekcija. Oni pak predlažu konzumaciju od 25 do 50 mikrograma dnevno.

Jedno je sigurno – vitamin D preporučuje se pojačano unositi posebno u zimskim mjesecima. Znanstvene studije ukazale su na povezanost niskih koncentracija vitamina D i učestalosti više infektivnih bolesti, poglavito infekcija gornjeg respiratornog sustava te enteroviroza, ali i pneumonije, upale uha, denga groznice, hepatitisa B i C te HIV infekcije.

Hrana bogata vitaminom D
Hrana bogata vitaminom D Foto: Getty Images

Hrana bogata vitaminom D

Nedovoljne količine vitamina D mogu se nadomjestiti odgovarajućom prehranom i suplementacijom vitamina D. Najbogatiji prirodni izvor vitamina D3 u hrani jesu ulja jetre bakalara i drugih masnih riba, potom u tuni, srdeli, skuši, bakalaru, lososu, plodovima mora (masne ribe i riblja ulja osiguravaju 15 – 25 % ukupnog unosa), shiitake gljivama, jetri te žumanjku jajeta (osiguravaju 11 – 13 % ukupnog unosa), objavio je Hrvatski zavod za javno zdravstvo te napomenuo da je vitamin D u krvi različitih ugroženih populacijskih skupina od posebnog značaja za zdravlje ljudi.

Da biste prehranom unijeli dovoljne količine vitamina D, ne morate svaki dan na tržnicu po svježu ribu niti potrošiti budžet na namirnice. Važno je da osvijestite koje su to namirnice i da ih češće konzumirate. Dobra su opcija i konzervirane plave ribe, posebno srdela, koja ima znatan udio vitamina D u svojim koščicama. Sardine iz konzerve sadrže oko dva puta više vitamina D od jaja, odnosno sardine u ulju sadrže 4,8 mikrograma na 100 grama, a sirovo jaje 2 mikrograma na 100 grama. Pokazali su to podaci koje je objavilo Ministarstvo poljoprivrede Sjedinjenih Američkih Država. Jadranske sardine u raznim varijantama možete pronaći u domaćoj riznici ribljih proizvoda za pripremu ukusnih mediteranskih jela, Evi. Eva sardine s povrćem, rajčicama ili u biljnom ulju zadovoljavaju dobar dio dnevnog unosa vitamina D.

Uz prehranu bogatu vitaminom D svakako pokušajte što više vremena provoditi na otvorenom i umjereno se izlagati suncu i tijekom zimskih mjeseci.