Vjerojatno pod utjecajem majčina mlijeka snažno reagiramo na hranu bogatu ugljikohidratima i mastima i smatramo je posebno zadovoljavajućom zbog toga što je ključna za preživljavanje, objašnjava Marc Tittgemeyer iz koelnskog instituta za istraživanje metabolizma Max Planck koji je proveo istraživanje u suradnji s američkim sveučilištem Yale.
Osim u majčinu mlijeku u prirodi nema hrane koja je istodobno tako bogata i masnoćama i ugljikohidratima, napominju znanstvenici.
Tim stručnjaka pokazao je da i masna i ugljikohidratima bogata hrana aktiviraju u mozgu oslobađanje dopamina odgovornog za osjećaj zadovoljstva iako na različite načine. Masnoće i ugljikohidrati u kombinaciji pojačavaju taj učinak zadovoljstva potiskujući osjećaj sitosti.
To je razlog zbog kojega ne prestanemo jesti iako smo siti, kaže Tittgemeyer.
Kako bi ispitali kod ljudi sklonosti različitim vrstama hrane, znanstvenici su suprostavili 40 dobrovoljaca s računalima, a nagrada u igri bila je hrana.
Hrana ponuđena u računalnoj igri bila je ili bogata masnoćama poput sira ili bogata ugljikohidratima poput peciva ili oboje.
Kako bi došli do određene hrane ispitanici su se morali nadmetati s računalom. Znanstvenici su utvrdili da su se ispitanici mnogo više nadmetali za hranu koja je bila bogata i mastima i ugljikohidratima.
Za vrijeme igre na računalu znanstvenici su pratili aktivnost mozga dobrovoljaca uz pomoć magnetske rezonance.
Dobivena očitanja bila su konzistetno u skladu s rezultatima igre - područje mozga u kojemu je centar za nagrađivanje bio je najsnažnije stimuliran hranom koja je imala visoki udio i masnoća i ugljikohidrata.
Rezultati istraživanja objavljeni su u časopisu Cell Metabolism.
