Iako se one relativno lako mogu izliječiti uzimanjem probiotika, dovoljnim unosom tekućine te elektrolitima iz banana i rajčica, crijevne bolesti mogu biti iznimno neugodne i uništiti godišnji odmor. Povraćanje, mučnina, proljev, povišena tjelesna temperatura i dehidracija najčešći su simptomi.
O tome kako nastaju crijevne bolesti, na što treba posebno obratiti pažnju i kako si što prije pomoći, razgovarali smo s Tamarom Kukovec, liječnicom i specijalisticom medicinske mikrobiologije s parazitologijom.
Visoke temperature raj su za bakterije
Kako napominje dr. Kukovec, često se zaboravlja da su mikroorganizmi svuda oko nas. Oni vole visoke temperature, vole hranu koju i mi volimo te se vole razmnožavati na svome domaćinu, tj. nama i tako izazvati crijevnu infekciju.
Iako se one relativno lako mogu izliječiti uzimanjem probiotika, dovoljnim unosom tekućine te elektrolitima iz banana i rajčica, crijevne bolesti mogu biti iznimno neugodne i uništiti godišnji odmor.
Doktorica Kukovec pojasnila nam je koje vrste mikroorganizama izazivaju ljetne crijevne infekcije i na što posebno trebamo pripaziti.
Naširoko poznate bakterije iz roda Sallmonella najčešći su uzročnik ljetnih crijevnih infekcija. Kako nam kaže dr. Kukovec, salmonela može preživjeti čak i u zamrzivaču, a najčešće se nalazi u jajima i mesu peradi, pa čak i u čokoladi.
Tome je posebno podložno meso peradi koja je bila hranjena smjesom. Naime, žitarice koje se koriste za njezinu pripremu često potječu iz dijelova svijeta u kojima žive gmazovi, a crijeva gmazova su prirodni spremnik salmonela. Također, salmonela može preživjeti u namirnicama koje su bogate mastima te ju temperatura tada teže ubija, pa je nađena i u čokoladi, pojašnjava nam dr. Kukovec, koja upozorava da se salmonela može prenositi dalje ako se adekvatno ne operu ruke nakon doticaja zaražene hrane ili ako se posuđe na kojem je hrana bila temeljito ne očisti.
Pripazite prilikom roštiljanja
No jednako oprezan treba biti i s povrćem kojeg ljeti ima u izobilju, ali i s pripremom mesa za roštilj. Naime, drugi je najčešći uzročnik ljetnih crijevnih infekcija bakterija Campylobacter, koja voli rasti na 42 °C i voli mikroaerofilne uvjete.
Ona je vrlo česta u nepasteriziranom mlijeku i pilećem mesu koje se nije dovoljno termički obradilo. Zato i tijekom roštiljanja, čestoj ljetnoj zanimaciji, treba biti jako oprezan. Što se tiče povrća, životinje ih, kao prirodni spremnici ove bakterije, mogu zaraziti izmetom. Zato treba jako dobro oprati sve povrće, bilo da je iz našeg vrta ili kupljeno na tržnici, govori nam dr. Kukovec.
Bakterije iznimno vole visoke temperature. Zato ljeti treba i češće prati ruke i to barem 20 sekundi uz obavezan sapun.
Srećom, većinu ove pojedene bakterije uništava naša želučana kiselina, a u težim slučajevima antibiotici.
Ako ste pak primijetili da se bol u želucu popraćena povraćanjem pojavila iznimno brzo nakon konzumacije određene hrane, vrlo je vjerojatno da je uzročnik bakterija Stapylococcusaureus, koja se inače nalazi na našoj koži.
Prilikom pripreme hrane ona može sitnim ljuštenjem kože, iz ranica na rukama ili pak kihanjem dospjeti u našu hranu, gdje se razmnožava. To će se dogoditi ako se hrana drži na toplijem mjestu. Simptomi poput povraćanja i mučnine mogu se javiti već svega nekoliko sati nakon konzumacije takve hrane, a izostaju proljev i povišena tjelesna temperatura, kaže dr. Kukovec.
Napominje da su trovanja ovom bakterijom češća slatkim jelima ili jelima bogatima ugljikohidratima, kao što su to sladoled i pire-krumpir, ali je moguće i s vrlo slanim jelima.
Ne putujte bez probiotika, ni na kruzere ni u inozemstvo
Volite li jesti školjke, svakako biste trebali pripaziti na crijevnu gripu koju uzrokuje bakterija Norovirus (Norwalk). Vrlo je otporna na vanjske uvjete, lako se prenosi prljavim rukama, a ne smeta joj ni uobičajena razina klora iz vode u slavinama pa ni uobičajen preparati za dezinfekciju ruku. Osim što se može naći u školjkama, ima ga i u drugoj sirovoj hrani, ali njezine čestice mogu putovati i zrakom.
Ta bakterija uzrokuje vrlo teške proljeve dva dana nakon konzumacije, a moguća je i dehidracija. Posebno su osjetljiva djeca, a ima veliki potencijal razviti se na prostorima u kojima se kreće velik broj ljudi, primjerice na kruzerima. Za dezinfekciju prostora i ruku treba koristiti svježu otopinu varikine (20 žlica u pet litara vode), a nakon završetaka bolesti obvezno treba baciti korištene predmete poput četkice za zube, pojašnjava nam dr. Kukovec.
Vrlo je važno dobro termički pripremiti hranu, a nakon pola sata od pripreme staviti je u hladnjak. Pripazite na to da ne koristite iste posude za pripremu kuhane i sirove hrane.
Ako pak putujete u inozemstvo, posebno treba pripaziti i na tzv. putnički proljev. On zahvaća između 20 i 75 posto ljudi koji putuju. Uzročnici mogu biti brojni, no najčešće je riječ o onima na koje nismo navikli u svojoj zemlji. Zato treba jako paziti da se na putovanju ne konzumira neoprano voće i povrće, voda se mora prokuhati barem tri minute, a treba se izbjegavati i stavljanje leda u pića.
Kako sve to spriječiti?
Ne želimo li ljeto provesti u stalnim bolovima, mučnini i probavnim tegobama, treba poduzeti određene mjere opreza. Uz već navedeno obavezno dubinsko čišćenje hrane, jednako dubinski treba oprati i ruke.
Preporučuje se pranje od barem 20 sekundi sa sapunom. Američke preporuke za suzbijanje norovirusne infekcije preporučuju da se dvaput otpjeva u sebi pjesmica 'Happy Birthday to You' jer ona toliko traje. Također je iznimno važno dobro termički pripremiti hranu, a nakon pola sada od pripreme staviti je u hladnjak. Pripazite na to da ne koristite iste posude za pripremu kuhane i sirove hrane. Dakako, i nakon svakog kontakta sa životinjom obvezno treba oprati ruke, neovisno o godišnjem dobu, zaključuje dr. Tamara Kukovec.
Ako se pak simptomi svejedno pojave te su vrlo izraženi, poput obilne proljevaste stolice više od šest puta dnevno, sadržaja krvi u stolici te su uz to popraćeni jakim grčevima i traju dulje od 48 sati, obvezno se treba javiti liječniku, posebno kada su u pitanju djeca i osobe starije od 50 godina.
