Naš apetit pravi je prevrtljivac pa nas često zavarava dvosmislenim signalima, u stanju nas je uvjeriti kako su nam česti zalogaji, pa čak i netom nakon obroka nužno potrebni, a mi mu bez razmišljanja udovoljavamo. No upravo nas takvi izleti koštaju kilograma viška, probavnih smetnji i nadutosti. Otkrivamo 7 najčešćih razloga lažne gladi
1. Dehidracija
Ispijanje vode neće otopiti kilograme, no preskakanje unosa tekućine dovodi do dehidracije organizma koju najčešće brkamo s gladi. Stoga ubuduće prije negoli posegnete za čokoladicom popijte čašu vodu.
2. Fotografije hrane
Nedavni rezultati istraživanja objavljeni u Neuroscience časopisu pokazali su kako učestalo promatranje fotografija slasne hrane aktivira centar za ugodu smješten u mozgu.
On ispušta dopamin, neurotransmiter koji aktivira centar za ugodu smješten u mozgu koji ispušta dopamin, neurotransmiter koji nas tjera da zadovoljimo žudnju za zalogajima.
Ispijanje vode neće otopiti kilograme, no preskakanje unosa tekućine dovodi do dehidracije organizma koju najčešće brkamo s gladI
3. Neispavanost
Hormon leptin mozgu šalje upozorenje o sitosti, dok ghrelin stimulira apetit, a njihovu ravnotežu najčešće remeti nedostatak sna. Naime neispavanost uzrokuje pad razine leptina istodobno pojačavajući razinu ghrelina čime se udvostručuje želja za hranom. U takvom nedostatku energije dolazi do pretrpavanja najčešće slatkim zalogajima i njihovu taloženju u masne jastučiće.
4. Alkohol
Pijuckanje omiljenih pića najčešće u nama budi osjećaj gladi, to se naime događa uslijed pada leptina, kojim se stvara osjećaj gladi. Stoga oprez svaki gutljaj alkoholnog pića može nas natjerati na nepotreban unos tisuća kalorija.
5. Stres
Briga oko razvoja događaja u budućnosti, opterećenost neuspjehom, neispunjena očekivanja kao i užurbani način života uzrokuju stres. Na neugodan osjećaj nervoze u tijelu reagira hormon grelin šaljući signale povećanog apetita kojemu najčešće odgovaramo unosom nezdravih zalogaja poput slatkiša i brze hrane.
6. Prevelik unos šećera
Brojna istraživanja pokazala su kako povećan unos slatkog remeti hormonalnu ravnotežu crijeva. Uslijed šećernih bombi usporava se proizvodnja leptina tj. naš mozak prima slab signal o sitosti, dok su receptori za glad pojačani. Uslijed takve neravnoteže dolazi do prejedanja, ponovnog pada šećera u krvi te opet iznova potrebe za grickanjem.
7. Gledanje TV-a
Tijekom gledanja omiljene serije ili filma poželjet ćete sve jestivo maknuti s očiju. Istraživanja su pokazala kako tijekom usredotočenosti na zbivanja na ekranu nismo u stanju zapamtiti unesene zalogaje zbog čega prekomjerno jedemo.
Mogućnosti da zapamtite ono što ste pojeli, ključna je za osjećaj sitosti, to jest da ne osjećate glad. A ako vas nešto ometa i tako zaustavlja da formirate ta sjećanja, kasnije u prosjeku jedete još više.
