U nesigurnom vremenu u kojem živimo depresija je češća nego što mislimo. Gotovo da i ne postoji osoba koja se u nekom trenutku nije našla u negativnoj situaciji iz koje nikako nije mogla pronaći izlaz. Ako je riječ o osobi do koje vam je stalo, važno je znati što smijete reći, a što ne.
Bez obzira na to o kakvoj je depresiji riječ, odnosno bez obzira na to je li ju uzrokovao porođaj, gubitak bliske osobe, prekid veze, bolest ili bilo koji drugi razlog, pokušajte se pridržavati sljedećih deset rečenica koje ne smijete odnosno smijete reći:
1. Uvijek ću biti uz tebe...
Ne smijete reći: Uvijek postoji netko kome je puno gore nego tebi.
Umjesto toga recite: Shvati da nisi sam/sama u tome.
2. Ti si važan...
Ne smijete reći: Nitko nikada nije rekao da je život fer.
Umjesto toga recite: Stvarno mi je stalo do tebe.
3. Dopusti da ti pomognem...
Ne smijete reći: Prestani se samosažalijevati
Umjesto toga recite: Dođi da te zagrlim.
4. Depresija je stvarna...
Ne smijete reći: Pa dobro, u depresiji si, proći će te.
Umjesto toga recite: Nemoj misliti da si poludio/poludjela.
5. Ima nade
Ne smijete reći: Pokušaj se malo oraspoložiti, nemoj biti u depresiji
Umjesto toga recite: Ne brini se, sve će biti u redu, zato sam ovdje. Poslije kiše uvijek dolazi sunce.
6. Trudim se shvatiti
Ne smijete reći: Vjeruj mi, znam kako ti je. I ja sam bio/bila u depresiji nekoliko dana.
Umjesto toga recite: Znam da nitko ne može shvatiti kako se osjećaš, ali trudim se i znaj da ću ti pomoći koliko god mogu.
7. Nećeš me otjerati od sebe
Ne smijete reći: Mislim da nas je tvoja depresija udaljila.
Umjesto toga recite: Neću otići i neću te napustiti.
8. Stalo mi je do tebe
Ne smijete reći: Zar ne misliš da je dosta tugovanja i plakanja?
Umjesto toga recite: Volim te (recite jedino ako to i mislite).
9. Ti to možeš
Ne smijete reći: Jako dobro znaš tko je kriv za to
Umjesto toga recite: Nakon što sve ovo završi, ja ću još uvijek biti ovdje, uz tebe.
10. Preživjet ćemo zajedno
Ne smijete reći: Jesi li probao/probala popiti čaj od kamilice?
Umjesto toga recite: Stvarno mi je žao što se tako osjećaš, ali znaj da ja ne idem nikamo. Ne brini se, ja ću se pobrinuti za sebe, ali i za tebe.
MLADI LJUDI I MENTALNO ZDRAVLJE
Adolescencija i prve godine odrasle dobi dio je života u kojem se događaju mnoge promjene poput promjene škole, napuštanja doma, pronalaska prvog posla... Mnogima su to uzbudljivi periodi koji mogu biti i izvor velikog stresa i strepnje, a u nekim slučajevima, ako ih se ne prepozna i njima ne pozabavi na vrijeme, ti osjećaji mogu dovesti do mentalnih bolesti.
Ako ste roditelj tinejdžera ili mlade odrasle osobe, dobro je znati nekoliko činjenica.
- Polovica mentalnih bolesti započinje u dobi do 14 godina, ali u većini slučajeva one ostaju neotkrivene i, u nastavku na to, neliječene.
- Srećom, raste svijest o važnosti pomaganja mladima u izgradnji mentalne otpornosti od najranije dobi kako bismo se mogli nositi s izazovima današnjeg svijeta.
- Za prevenciju je ključno bolje razumijevanje, a prevencija počinje svjesnošću i razumijevanjem ranih znakova i simptoma mentalnih bolesti. Roditelji i učitelji su ti koji djeci moraju pomoći izgraditi životne vještine koje će im pomoći da se nose sa svakodnevnim izazovima kod kuće i u školi.
