Bilić Vision je jako poznato ime - kako ste izgradili brand?
Smatram da još puno moramo raditi na stvaranju našega branda. Brand je nastajao s godinama kvalitetnog rada i stalnog usavršavanja. No nije bio popraćen adekvatnim marketingom. To nažalost u našoj profesiji nije niti dopušteno. No 25.000 izliječenih i zadovoljnih pacijenata prenosi naše ime. Oni su naši pravi ambasadori. No još nas čekaju brojni izazovi. Ipak, za budućnost se ne bojimo, jer iza svakoga branda da bi opstao mora stajati kvaliteta, a to je upravo ono što mi imamo.
Pred kraj prošle godine otvorena je proširena i novouređena poliklinika koja nosi Vaše i suprugovo ime – Poliklinika Bilić Vision - na Ksaverskoj cesti 45 u Zagrebu. Kakve sve preglede, zahvate i tretmane pacijenti kod Vas mogu obavljati? Što sve nudite i po čemu se Vaša poliklinika razlikuje od ostalih?
Poliklinika Bilić Vision djeluje na gore navedenoj adresi već 15 godina i tijekom tog razdoblja razvila se u jednu od vodećih oftalmoloških ustanova ne samo u Hrvatskoj, već i šire. Do sada je u ustanovi liječeno preko 25.000 pacijenata iz zemlje i inozemstva. Poliklinika je u stanju pružiti mogućnost kompletne dijagnostike za bolesti povišenog očnog tlaka, laserskog liječenja bolesnika s glaukomom ili komplikacija šećerne bolesti na oku, dijagnostiku očnim CT-om, snimanja krvnih žila i cirkulacije mrežnice, fotografije i praćenje stanja bolesti prednjeg i stražnjeg segmenta oka, snimanje vidnog polja, ali i lasersko skidanje dioptrije, ultrazvučne operacije sive mrene, vitrektomije, operacije ablacije mrežnice i brojne druge zahvate.
Također smo u mogućnosti izvršiti dijagnostiku i liječenje ortopedskih bolesnika s bolestima lokomotornog aparata. Osim po brojnim subspecijalizacijama koje posjedujemo, veliki dio budžeta poliklinike odvaja se upravo za stručno i znanstveno usavršavanje liječnika u najeminentnijim europskim i svjetskim oftalmološkim ustanovama. Takvo ekspertno znanje je ono što nas razlikuje od drugih ustanova. Razlikuje nas i naš odnos prema pacijentu. Pacijent aktivno sudjeluje u svom liječenju na način da je u stalnoj interakciji s liječnikom od trenutka kad mu je do u detalje objašnjeno njegovo stanje do daljnjeg praćenja, konzultacija, liječenja itd.
Što je laserska kirurgija oka i koja metoda se danas u svijetu najviše izvodi?
Laserska kirurgija oka vrsta je refraktivne kirurgije kod koje se laserom modelira tkivo rožnice (proziran dio oka koji se nalazi ispred šarenice i zjenice) i na taj način smanjuje dioptrija.
Dvije osnovne metode laserske operacije su PRK (Photorefractive keratectomy) i LASIK (Laser in situ keratomileusis). Trenutno se u svijetu pretežno radi LASIK metoda. Studije su pokazale da su nakon LASIK metode pacijenti zadovoljniji nego nakon PRK metode (manja postoperativna bol i brži oporavak vida). Također je dokazano da pacijenti nakon LASIK-a češće postižu 100%-tnu vidnu oštrinu, te da su nepravilnosti u zakrivljenosti rožnice manje. Raspon dioptrija koje se mogu operirati LASIK metodom kreće se za kratkovidnost do -10,0 a za dalekovidnost do +5,0 dioptrija. Astigmatizam do 4,0 dioptrije.
Kakav tip postupka najčešće provodite i kako on točno teče? Kakvim aparatima, tj. tipovima lasera se obavlja?
U svijetu, pa tako i u našoj ustanovi, najčešća je tzv. LASIK operacija koja je osobito popularna. U svijetu je do sada ovom metodom operirano preko 35 milijuna ljudi. Razlog tome je brz oporavak pacijenta kao i činjenica da je prilikom laserskog skidanja dioptrije moguće operirati oba oka odjednom. Nije potrebno čekati da se napravi najprije operacija jednog oka, pa tek nakon oporavka operiranog oka pristupiti operaciji drugog oka, kao kod zahvata koji se zove PRK. Operacija laserskog skidanja dioptrije je bezbolna i sigurna i uspješnost operacije iznosi preko 99%. Mogućnost komplikacija je minimalna i u pravilu je prolaznog karaktera. U SAD-u je metoda priznata kao rutinska za uklanjanje dioptrije čak i kod astronauta i pilota.
Tko se može podvrći takvoj operaciji?
Velik broj osoba koje su kratkovidne, dalekovidne ili imaju astigmatizam može se podvrći LASIK operaciji. Osoba koja je kandidat za LASIK operaciju mora imati navršenih 18 godina, mora imati zdrave oči, odnosno ne smije imati oboljenja mrežnice (stražnji dio oka), ožiljke na rožnici ili neku drugu očnu bolest. Također, osoba koja se odlučila za ovaj operativni zahvat mora imati realna očekivanja. To su uglavnom osobe koje su nezadovoljne nošenjem naočala, odnosno kontaktnih leća u svakodnvenom životu i radu. Liječnik obavlja procjenu, pregled i konzultaciju s pacijentom, te nakon toga odlučuje da li je ta osoba dobar kandidat za operaciju. Kratkovidnost do -10,0 Dptr, astigmatizam do 4,0 Dptr i dalekovidnost do +5,0 Dptr može se uspješno ukloniti laserom.
Tko se ne može podvrći takvoj operaciji?
Bilo koja osoba u koje postoje kontraindikacije za ovakav zahvat. Postoje dvije vrste kontraindikacija: apsolutne i relativne. Ako osoba ima neku od apsolutnih kontraindikacija, to znači da se LASIK operacija ne može učiniti. U slučaju relativnih kontraindikacija, potrebna je posebna preoperativna priprema pacijenta, a za vrijeme same operacije potreban je dodatni oprez ili pak korištenje specijalnih tehnika operacije. Nadalje, u osoba s relativnim kontraindikacijama nije moguće do kraja predvidjeti ishod operacije, odnosno veći je postotak komplikacija.
Neke od relativnih kontraindikacija su tanka rožnica, sindrom suhog oka i česte promjene dioptrije u relativno kratkom vremenu. Također, postoje i sustavne bolesti organizma koje mogu utjecati na ishod operacije, a tu spadaju šećerna bolest (diabetes mellitus), zatim neke autoimune bolesti kao što su eritematozni lupus, reumatoidni artritis i fibromialgija, te neke druge bolesti i stanja. Među relativne kontraindikacije spadaju trudnoća ili planiranje trudnoće te dojenje.
Među apsolutne kontraindikacije između ostalog spadaju keratokonus (bolest rožnice), katarakta (siva mrena) i dob ispod 18 godina.
Važno je naglasiti da se laserom ne može poboljšati vid na oku, već se samo uklanja dioptrija, odnosno potreba za nošenjem naočala ili kontaktnih leća. Ukoliko postoji slabovidnost, tj. ambliopija (vidna oštrina s korekcijom je manja od 100%), ona ostaje i nakon primjene lasera
Je li zahvat bolan?
Zahvat je u potpunosti bezbolan, te se izvodi u lokalnoj anesteziji pomoću očnih kapi. Tijekom zahvata pacijent može osjetiti lagani pritisak na oku. Nakon LASIK-a pacijent može kroz 1 do 2 dana imati blagi osjećaj nelagode, kao da je trepavica upala u oko.
Koliki je period oporavka?
Razdoblje oporavka razlikuje se od pacijenta do pacijenta. U većini slučajeva, dramatično poboljšanje slijedi odmah nakon zahvata prilikom odlaska kući. Blago zamućenje vida moguće je zbog kapanja kapi za oči. Nakon zahvata 4 od 5 pacijenata prolazi na vozačkom ispitu bez naočala.
Jesu li potrebne naočale za čitanje poslije tretmana?
Cilj refraktivne kirurgije je gledanje bez naočala i/ili kontaktnih leća, no pacijenti nakon LASIK-a mogu koristiti naočale za daleko ili blizu ukoliko žele savršen vid na daljinu ili blizinu. Određeni broj pacijenata koristi malu dioptriju za noćnu vožnju.
Kada operirana osoba može početi raditi i baviti se sportom?
Većina pacijenata može se vratiti na posao puno radno vrijeme već prvi postoperativni dan. Rijetko je potrebno pričekati jedan do dva dana prije povratka na posao. Ukoliko je osoba u mogućnosti, preporuča se da uzme nekoliko dana odmora.
Bavljenje nekontaktnim sportom može se nastaviti čim se osoba osjeća spremnom. Osobe koje se bave sportom s reketima ili nekim grubim kontaktnim sportom moraju zaštititi oči ukoliko postoji mogućnost udarca u oko.
Kada operirana osoba može početi voziti?
Osoba ne bi smjela voziti cijeli dan nakon operacije. Postoje individualne varijacije o točnom početku vožnje automobila. U svakom slučaju, operirana osoba može početi s vožnjom čim primjeti da je vidna oštrina takva da dopušta sigurnu vožnju.
Koje su komplikacije korekcije vida laserom?
Prema literaturi srednja učestalost komplikacija kreće se ispod 1%, što ovisi o kvaliteti lasera i opreme, refrakcijskoj grešci i operateru. Potrebno je naglasiti da su neke komplikacije češće (suho oko, zablješćivanje, povratak dijela dioptrije), a neke pak izuzetno rijetke (ablacija mrežnice, infekcija). Da bi se smanjila učestalost komplikacija potreban je pažljiv odabir pacijenata, iscrpna anamneza i temeljit preoperativni pregled. Važno je također naglasiti da ukoliko dođe do komplikacija, za svaku od njih postoji mogućnost uspješnog rješavanja. Realistična očekivanja od velike su važnosti za uspješnost zahvata. Daljnjim razvojem tehnologije, kao i operacijskih tehnika, u budućnosti se očekuje još niži postotak mogućih komplikacija.
