Prema istraživanju provedenom u okviru EU projekta "Prema stvarnoj ravnopravnosti muškaraca i žena: usklađivanje profesionalnog i obiteljskog života", gotovo 56 posto žena u Hrvatskoj potvrdilo je kako je ostalo bez posla zbog ostvarivanje majčinstva umjesto karijere, istaknula je pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić
Sve je više žena koje uz obitelji žele raditi i stvoriti svoju karijeru. No,rijetke su one koje uspiju savršeno izbalansirati obitelj i karijeru budući da većina poslodavaca nema senzibiliziran pristup prema majkama.
Istraživanje provedeno u suradnji s Udrugom Roda pokazalo je kako su žene najviše diskriminirane zbog majčinstva.
Problemi su veliki, a statistike su neumoljive. Žene i majke na tržištu rada nailaze na brojne prepreke. Zbog opterećenosti u privatnoj i poslovnoj sferi vrlo često trpi karijerni put žene, a spolna neravnopravnost u poslovnoj sferi otežava cjelokupan proces napredovanja.
Žene često nailaze na ''stakleni strop'', odnosno nemogućnost napredovanja zbog majčinstva, gotovo 70 posto ih je doživjelo diskriminatorna pitanja na razgovorima za posao,a od 2008. godine sve je veći broj zaposlenih na ugovor na određeno čime je povećana nesigurnost na tržištu rada. Pored toga, žene u Hrvatskoj u dobi od 25 do 29 godina na Zavodu za zapošljavanje su najnezaposlenije budući da je to razdoblje fertiliteta. Poslodavac ih jendostavno smatra teretom oko vrata.
To se itekako reflektira na obitelj zbog nemogućnosti dobivanaj kredita, materijalne nesigurnosti i daljnih planova. Žene su prisiljene odlučiti hoće li ganjati karijeru ili majčinstvo, upozorava pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić.
Žene često nailaze na ''stakleni strop'', gotovo 70 posto ih je doživjelo diskriminatorna pitanja na razgovorima za posao,a od 2008. godine sve je veći broj zaposlenih na ugovor na određeno čime je povećana nesigurnost na tržištu rada.
OTVARANJE DEŽURNIH VRTIĆA
Istraživanje u okviru EU projekta "Prema stvarnoj ravnopravnosti muškaraca i žena: usklađivanje profesionalnog i obiteljskog života, provedeno je na reprezentativnom uzorku od 600 žena, a brojke su zastrašujuće. Čak 80 posto žena priznalo je kako se same brinu o kućanskim poslovima, a 58 posto njih je priznalo kako odgajanje djeteta leži smao na njima. Čak 30 posto žena odustalo je od napredovanja i usavršavanja zbog obitelji. Još drastičniji podaci su u privatnom sektoru. Pravo na zakonsku stanku za dojenje 2015. godine koristilo je svega 160 žena.
Kao nacionalna institucija zapazili smo sve navedene probleme i usmjerili ih prema državnoj vlasti budući da imamo nedovoljne mjere koje omogućuju usklađivanje poslovnih i privatnih obveza, istaknula je Višnja.
Naime, mnogi roditelji nemaju klasično radno vrijeme pa se nerijeko oslanjaju na baka servise. No, nisu svi te sreće i prepušteni su sami sebi. Upravo zato je važno jačanje postojećih javnih servisa i otvaranje novih. Noćna i vikend dežurstva u vrtićima jedan je od prijedloga kako bi se izašlo u susret zaposlenim roditeljima.
A kako majke koje bi čuvale tuđu djecu u tim ustanovama i radile u kasne večernje sate ili vikendima ne bi zapostavile i svoju obitelj, jedan od prijedloga je zapošljavanje muških odgajatelja. Imamo dosta pritužbi od muških teta (stričeka) koji bi htjeli raditi u vrtićima, ali ravnatelji daju prednost u velikoj većini samo tetama. Na tržištu je njihova radikalna podzastupljenost i to na nacionalnoj razini, istaknula je pravobraniteljica Ljubičić.40 posto žena priznalo je kako bi mijenjale posao za drugo radno vrijeme te bi pristale i do 15 posto manju plaću.
MAMFORCE STANDARD
Da nije u novcima sve, pokazalo je 40 posto žena koje su priznale kako bi mijenjale posao za drugo radno vrijeme te bi pristale i do 15 posto manju plaću. Neosporna je činjenica kako je potrebna edukacija poslodavaca o senzibiliziranom pristupu prema majkama.
Uz pomoć Mamforce Standard kojeg je osmislila Diana Kobas Dešković mnoge poznate tvrtke u Hrvatskoj su primjer dobre prakse. Riječ je o standardu kvalitete, tvrtkama koje provode obiteljski odgovorne i rodno osviještene politike upravljanja ljudskim resursima. Dešković je istaknula INU koja je omogućila bolje radne uvjete roditeljima s malom djecom. Odnosno, fleksibilno radno vrijeme i rad od kuće koji olakšavaju usklađivanje privatnog i poslovnog života. To je jedan od načina na koji se može pomoći ženama da lakše usklade obiteljski život i posao.
