Ono što znanstvenike i liječnike posebno intrigira jest činjenica da oko 80 % svih dijagnoza autoimunih bolesti otpada upravo na žene.
U podcastu američke spisateljice Mel Robbins gostovao je dr. Gabor Maté koji tvrdi da postoji mnogo čimbenika koji uzrokuju autoimune poremećaje i bolesti – od genetike i okolišnih toksina, do novijih istraživanja koja upućuju na ulogu kromosoma.
No ono na što dr. Maté također upozorava jest da kultura, skrb o drugima, preuzimanje tuđeg stresa te potiskivanje vlastitih emocija predstavljaju još jedan važan faktor koji je važno razumjeti.
1. Stavljanje tuđih emocionalnih potreba ispred svojih
Žene često odrastaju u obrascu u kojem se emocionalne potrebe drugih stavljaju ispred vlastitih, što dugoročno može imati ozbiljne posljedice za zdravlje. Kontinuirano potiskivanje vlastitih osjećaja i ignoriranje unutarnjih signala tijela održava organizam u stanju kroničnog stresa.
Takvo stanje stalno aktivira stresne hormone koji izravno utječu na ravnotežu imunosnog sustava. Kada tijelo nema prostora za oporavak, imunitet može postati preaktivan i početi reagirati protiv vlastitih tkiva.
2. Identificiranje s ulogama, odgovornosti i dužnosti
Mnoge žene odrastaju u uvjerenju da vrijede onoliko koliko su korisne, odgovorne i pouzdane u ispunjavanju tuđih očekivanja. Identifikacija s pravilima, ulogama i dužnostima često postaje jača od povezanosti s vlastitim potrebama i granicama.
Kada se unutarnji glas stalno zanemaruje, tijelo preuzima ulogu glasnika kroz umor, bol ili bolest. Dugotrajno življenje "iz obaveze" održava tijelo u stanju napetosti i prilagodbe, bez osjećaja sigurnosti i opuštanja.
3. Potiskivanje zdrave ljutnje
Mnoge žene su odgojene da budu ljubazne, pristojne i ugodne drugima, čak i kada to znači potiskivanje vlastite ljutnje. Zdrava ljutnja ima važnu ulogu, ona signalizira povredu granica i potrebu za promjenom. Kada se taj osjećaj stalno potiskuje, tijelo ostaje u stanju unutarnje napetosti i frustracije koja nema izlaz. Ta neizražena emocija može se s vremenom „preseliti“ u tijelo, kroz kroničnu upalu i poremećaje imunosnog sustava.
4. Odgovornost za tuđe osjećaje
Mnoge žene internaliziraju uvjerenje da su odgovorne za osjećaje drugih, što stvara stalni emocionalni pritisak i kronični stres. Takav dugotrajni stres aktivira imunološki sustav i povećava upalne procese u tijelu, što može pogoršati predispoziciju za autoimune bolesti.
Hormonalne razlike, poput estrogena, dodatno pojačavaju osjetljivost imunološkog sustava na stresne okidače.
Pritisak na žene da budu emocionalno odgovorne za druge duboko je ukorijenjen u kulturnim i društvenim normama, koje često vrednuju "brigu" i "žrtvovanje" kao ženske vrline. Ovaj stalni zahtjev da kontroliraju i upravljaju tuđim osjećajima stvara kronični stres, koji oslabljuje imunološki sustav i povećava rizik od autoimunih bolesti.
Dakle, veća rasprostranjenost autoimunih bolesti kod žena nije samo biološki fenomen, već i posljedica društvenih očekivanja i kulturnih pritisaka.
Promjena tih normi i smanjenje emocionalnog tereta na žene mogla bi dugoročno smanjiti i zdravstvene nejednakosti.