Ovih dana traže se odgovori na mnoga pitanja koja se tiču koronavirusa.
Koliko dugo virus preživljava na raznim površinama? Kako dezinficirati dom, kako prati odjeću, ruke, radne površine? Što s mobitelom, što s obućom u kojoj smo bili izvan doma? Što s namirnicama koje donesemo iz trgovine? Kako oprati voće i povrće?
To posljednje pitanje postalo je tema mnogih rasprava na internetu. Trebamo li i kako dezinficirati jabuke, banane, naranče? Što činiti s blitvom, kupusom, brokulom?
VODA, VODA, VODA
Od samih početaka koronavirusa kao jedna od najvažnijih mjera prevencije širenja virusa spominje se pranje ruku. Naime, kako su više puta objasnili stručnjaci, ovojnica čestica koronavirusa sastoji se od lipida, odnosno masti, koje se rastapaju u sapunu.
Zato je vrlo važno često i temeljito prati ruke u trajanju od 20 sekundi.
Na ovom tragu, mnogi su postavili pitanje trebaju li i kojim sredstvom dezinficirati namirnice koje donesemo iz trgovine kako bi učinak bio isti.
Posljednjih dana o toj su temi u intervjuima govorili i brojni stručnjaci, a za Dnevnik Nove TV to je učinila načelnica Kriznog stožera Ministarstva zdravstva dr. Maja Grba Bujević.
Objasnila je da kada dođemo iz trgovine prva stvar koju trebamo napraviti jest izuti se, spustiti stvari koje smo donijeli i temeljito oprati ruke.
Što se tiče voća, i njega trebate dobro oprati.
Neko se voće i termički obrađuje. Znači, kuhanjem kompota nema više opasnosti od virusa. Nemamo ni ovako, ali dobro je voće izvana dobro oprati vodom, poručila je.
Što napraviti s kupljenim voćem i povrćem, pitanje je koje smo postavili i na jednom od brojeva Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo za pomoć građanima oko koronavirusa.
Odgovor koji smo tamo dobili također je jednostavan - voće i povrće perite toplom vodom.
Pranje deterdžentom koje se pojavilo kao opcija na društvenim mrežama izbjegavajte zbog opasnosti od trovanja. Isto vrijedi i za alkohol koji je kupljen u ljekarni. Radi se o industrijskom alkoholu koji sadrži kemikalije koje onemogućuju njegovu konzumaciju.
Na kraju, termička obrada namirnica odradit će svoj dio posla.
PREPORUKE SVJETSKE ZDRAVSTVENE ORGANIZACIJE
Kada je u pitanju uvozna hrana, Europska agencija za sigurnost hrane dala je određene preporuke.
Naime, na police hrvatskih trgovina dolazi i voće i povrće iz drugih zemalja. No iz Agencije su poručli kako nema dokaza o tome da bi hrana mogla biti izvor ili prijenosnik zaraze. Ipak, trebamo biti pažljivi.
Preporuke Svjetske zdravstvene organizacije kada je u pitanju hrana su sljedeće:
- sirovo voće i povrće dobro operite (rizik od zaraze dodatno smanjuje termička obrada)
- prilikom rezanja sirove hrane koristite daske i noževe
- temeljito operite ruke nakon doticaja s neopranim voćem i povrćem
Na kraju ćemo još jednom ponoviti upute za najvažniji korak u sprječavanju infekcije, a to je pranje ruku.
Ruke treba prati često i temeljito sapunom i vodom najmanje 20 sekundi. Kada sapun i voda nisu dostupni, možete koristiti dezinficijens koji sadrži najmanje 60 posto alkohola. Virus ulazi u tijelo kroz oči, nos i usta. Stoga ih nemojte dirati neopranim rukama.