Zapitate li se s vremena na vrijeme jeste li zapravo, duboko u sebi, sretni? Užurbani način života sprječava nas da zastanemo, duboko udahnemo i napravimo malu analizu svojih osjećaja.
Današnji svijet psihologije cvjeta od raznih savjeta i trikova za samopomoć. Ljudi čitaju knjige, gledaju filmove, meditiraju i opuštaju se na razne načine kako bi naučili osvijestiti sebe, pronaći sreću i unijeti više radosti u svoj život.
Internet je pun raznih savjeta kako držati pozitivu i oni su dostupniji nego ikad. Zato se nameće zaključak da su ljudi danas sretniji nego prije, jer se recepti za sreću nalaze na vidljivijem mjestu. Međutim, u ovome zaključku nema puno istine. Stope depresije, anksioznosti i drugih poremećaja rastu diljem svijeta, a čini se da je sreću teže naći što više znamo o njoj.
Također, istraživanja pokazuju da su najnesretniji oni ljudi koji svom silom žele pronaći svoju sreću. Ta ih potraga frustrira, posebice ako su svjesni toga koliko su truda uložili u tu potragu, a nisu dobili nikakav rezultat.
Poteškoće s kojima se suočavaju nesretni ljudi mogu se objasniti znanošću. Evo kako je znanost objasnila zašto je nekim ljudima lakše, a nekima teže pronaći sreću.
1. Pita sreće
Ovaj je koncept prvi put predstavljen 2005. godine u studiji pod nazivom "U potrazi za srećom: Arhitektura održive promjene". Rad je nakon objavljivanja doživio brojne kritike. Neki su smatrali da je koncept odličan, a neki pak da to nije obrazac kojim se mogu koristiti svi ljudi.
Prema istraživanju, 50 posto sreće određuje genetika, 40 posto sreće ovisi o aktivnostima i ponašanju osobe, a 10 posto temelji se na trenutačnim okolnostima u kojima ste se našli. Koncept je objasnio da su ljudi sami odgovorni za svoju sreću, ali je u isto vrijeme iznio jedan kritičan element.
Psiholozi smatraju da je pogrešno nesretnu osobu okrivljavati za njezinu nesreću, a upravo je to poanta ovog koncepta. Ako smo sretni – sami smo zaslužni za to. Ako smo nesretni – također smo si sami krivi.
2. Njegovanje sreće i njezina priroda
Geni jako utječu na naše djelovanje, kaže znanost. Primjerice, introvertna djeca teže sklapaju prijateljstva, što u konačnici izaziva njihovo nezadovoljstvo. Okolnosti u kojima se nalazimo također mogu utjecati na gene. Primjerice, bebe koje su rođene u siromašnim dijelovima svijeta su manje, bez obzira na genetiku svojih roditelja.
Istraživanja pokazuju da se osjetljivost okoline u kojoj se nalazimo može gotovo zanemariti u proučavanju ove teme. Ljudi koji su izloženi istim situacijama obično se različito nose s njima. Neki su osjetljiviji, a neki čvršći, pa ne možemo reći da sreća ovisi o okolnostima u kojima smo se našli.
Pronalazak sreće ne predstavlja jednak izazov za svaku osobu. Neki će se boriti više od drugih, a neki će čekati da im sreća padne s neba. To znači da sreća ipak više ovisi o nama nego o kontekstu u kojem se nalazimo.
3. Prevladavanje određenih crta odgoja
Ne možemo promijeniti genetiku, ali možemo promijeniti neke aspekte odgoja za koje smatramo da bi mogli biti kočnica u pronalasku sreće. Nekim je ljudima teško prepoznati postupke koji ih tjeraju natrag, a zatim reagirati i pripremiti emocionalni teritorij za pronalazak sreće.
Prepoznati postupke koji nas sprječavaju da budemo sretni i poraditi na promjeni izrazito je težak pothvat. Uključuje puno razumijevanja samog sebe i duboku analizu vlastitih emocija. To može biti jako bolno ljudima koji su proživjeli životne traume.
Kako biste pronašli sreću, trebate:
Osloboditi se prošlosti. Prošlost, a posebno djetinjstvo, uvelike oblikuje naš život. Sreću možete pronaći jedino ako prošlost ostavite gdje joj je mjesto, a poradite na sadašnjosti kako bi budućnost bila bolja.
Osloboditi se straha. Stvari koje su vam štetile u prošlosti oblikovale su vaše misli, impulse i djela. Pronalaženje sreće zahtijeva oslobađanje od straha na isti način kao što se morate osloboditi od prošlosti.
Smanjiti samokritičnost. Dajte sebi više ljubavi. Sposobnost dobrog samovrednovanja ključna je za osobni razvoj, koji u konačnici donosi sreću. Sami smo sebi najoštriji kritičari, a kako bismo bili sretni, trebamo biti blaži sami prema sebi.
Razvijati zahvalnost. Oni koji su imali teško djetinjstvo ne razvijaju osjećaj zahvalnosti u istoj mjeri kao oni koji su bili sretna djeca, kažu istraživanja. Redovito uvažavanje sebe i svega oko sebe pomaže u pronalasku sreće.
Pronaći inspiraciju. Iako je svaka situacija posebna i teško je tuđu sreću replicirati na vaš život, na svijetu postoji mnogo primjera hrabrih ljudi koji su se poput feniksa podigli iz pepela. Saslušajte njihove priče. Sreća možda stoji iza ugla. Naravno, ovisno o tome što vas usrećuje.
Henry David Thoreau rekao je: Sreća je poput leptira, što je više juriš, više će ti izmicati. Ali ako makneš fokus s nje i primijetiš druge stvari oko sebe, nježno će doći i sjesti na tvoje rame.