Uz adekvatnu prehranu koja uključuje namirnice bogate vitaminom D uz „dobre masti“, savjetuje se i boravak na otvorenom i umjereno izlaganje suncu te dodatna primjena vitamina D

Demografski podaci upućuju da su djeca najmanje ugrožena populacijska skupina u pandemiji COVID-19. U studijama koje su obuhvatile pedijatrijsku populaciju pokazuje se da je u više od 90% djece oboljele od COVID-19 zabilježen asimptomatski, blagi ili umjereni oblik bolesti. Bez obzira na te spoznaje, polaskom u škole i vrtiće, uz poštivanje svih epidemioloških mjera, svjesni smo povećanja rizika za razvoj brojnih sezonskih infekcija u djece. Stoga je briga o optimalnom imunosnom statusu najmanje što možemo učiniti za svoje dijete.

Opskrba svim vitaminima, mineralima, blagotvornim masnim kiselinama i biljnim spojevima s pozitivnim učincima na imunitet dobra je strategija osiguravanja jakih obrambenih snaga djeteta. Među tim nutrijentima posebno se ističe vitamin D čije je imunomodulatorno djelovanje dospjelo u žarište interesa tijekom posljednjih pola godine. Vitamin D u tijelu se veže na receptore vitamina D (VDR) koje nalazimo u brojnim tjelesnim stanicama, uključujući i stanice imunosnog sustava. Aktivacija tih receptora regulira ekspresiju više od 900 gena od kojih su brojni važni za urođeni i stečeni imunitet. Poznato je i da vitamin D potiče ekspresiju dvaju antimikrobnih peptida koje nazivano katelicidinima i beta-defenzinima, a oni igraju važnu ulogu u obrani od respiratornih virusnih infekcija.

Za zdrave kosti i zube

Vitamin D i djeca u posebnoj su vezi. Svi znamo da je temeljna profilaktička mjera koju već cijelo stoljeće zdušno prihvaćaju pedijatri primjena 400 IJ vitamina D tijekom cijele prve godine života kako bismo spriječili rahitis. Ta preporuka dio je naše nacionalne preventivne strategije. Međutim, unatoč spoznajama da bi dodatna primjena vitamina D mogla biti važna za djecu i nakon navršene prve godine te tijekom cijelog djetinjstva i adolescencije, nadoknada se u toj dobi uglavnom ne preporučuje i ne vrši. Učestalost nedostatka vitamina D u dojenčadi i male djece u Europi kreće se od 10 do 30%, što ukazuje da endogena sinteza vitamina D u koži ne može nadomjestiti nedovoljan unos prehranom i dodacima prehrani. Prema preporukama Europskog pedijatrijskog društva za gastroenterologiju, hepatologiju i prehranu, djeca koja se ne izlažu suncu i provode većinu vremena u zatvorenom smatraju se rizičnom skupinom za nedostatak vitamina D, a nakon prve godine preporučuje im se dnevni unos 600 IJ vitamina D. Preneseno u naše životne okvire, potrebno je osigurati dodatan unos vitamina D tijekom tmurnijeg i hladnijeg dijela godine koji nam slijedi. Naime, koncentracija vitamina D tijekom kolovoza i rujna je u optimalnim vrijednostima zbog boravka na suncu, budući da se ovaj vitamin koji ujedno djeluje i kao hormon stvara u koži pod utjecajem sunčevih zraka. Pretila djeca su u dodatnom riziku za razvoj nedostatka jer se ovaj vitamin odlaže u višku masnog tkiva. Zbog toga su pretiloj djeci potrebne veće doze vitamina D kako bi postigli poželjnu koncentraciju vitamina D u krvi.

Koji su izvori vitamina D?

U hrani je vitamin D vrlo slabo zastupljen, a tek nekoliko namirnica sadrži značajne količine vitamina D. Stoga je obogaćivanje hrane i primjena dodataka vitamina D od iznimnog značaja za koncentraciju vitamina D u krvi na razini populacije. Kad je riječ o djeci, optimalna strategija je osiguravanje adekvatne prehrane koja uključuje namirnice bogate vitaminom D uz „dobre masti“, boravak na otvorenom i umjereno izlaganje suncu te dodatna primjena vitamina D. Potrebno je obratiti pažnju na unos namirnica koje prirodno sadrže ili su obogaćene vitaminom D. Najbogatiji prirodni izvor vitamina D3 u hrani su ulja jetre bakalara i drugih masnih riba. Nadalje, hrana bogata vitaminom D3 obuhvaća ribu (tuna, srdele, skuša, bakalar, haringa, losos), rakove i plodove mora, neke vrste gljiva, kvasac, goveđu jetru i žumanjak jajeta, te namirnice koje su dodatno obogaćene vitaminom D poput nekih margarinskih namaza.

Iako malobrojne, postoje namirnice koje sadrže značajne količine vitamina D. Primjerice 100 grama skuše sadrži čak 700 IJ ili 17,5 mcg vitamina D što je dvostruko više od osnovnih dnevnih potreba. Stotinu grama sardina iz konzerve osigurat će približno osnovnu dnevno potrebnu količinu vitamina D, a 100 grama shiitake gljiva osigurat će približno 50% potreba. Istu količinu, 50% dnevnih potreba osiguravaju i neki obogaćeni margarinski namazi u preporučenoj porciji koja iznosi 25 g.

Trenutno nema konkretnih službenih preporuka vezanih za suplementaciju vitamina D od strane stručnih društava s ciljem prevencije infektivnih bolesti, međutim u literaturi postoji velik broj radova koji ukazuju na antiinfektivne učinke vitamina D u djece, posebice kod gripe, akutnih respiratornih infekcija i upale pluća. Nadalje, u stručnoj literaturi se žurno objavljuju radovi koji govore o potencijalnoj povezanosti statusa vitamina D u djece te prevenciji i suportivnoj terapiji infekcije virusom SARS-CoV-2.

 

Još jedan dokaz o važnosti vitamina D je preporuka Britanske službe za javno zdravstvo (NHS) koja svim stanovnicima u karanteni preporučuje dnevnu primjenu 10 mikrograma ili 400 IJ vitamina D. Preporuku su izdali za cijelu populaciju, a ne samo za rizične skupine, a temelje je na činjenici da je uslijed boravka u zatvorenom velik rizik razvoja nedostatka vitamina D.

Prof.dr.sc. Darija Vranešić Bender


Literatura:
• Panfili FM, Roversi M, D'Argenio P, Rossi P, Cappa M, Fintini D. Possible role of vitamin D in Covid-19 infection in pediatric population. J Endocrinol Invest. 2020;1-9. doi:10.1007/s40618-020-01327-0
• Molloy EJ, Murphy N. Vitamin D, Covid-19 and Children. Ir Med J. 2020;113(4):64. Published 2020 Apr 3.