Ljubav prema majci nema cijenu, kao ni majčina ljubav prema djetetu. I ne traje ljubav samo dok smo u njezinu gnijezdu. Može trajati zauvijek, ali moramo ju i njegovati. Nazovite mamu češće. Sigurno ćete se osjećati bolje…
Vjerujemo da se čitajući ovaj tekst možete prisjetiti svađa iz tinejdžerskih godina. Sigurni smo da se ne sjećate točnih razloga zbog kojih je do svađa dolazilo, ali sigurno ste svjesni da su se danas one prorijedile. To je, naravno, povezano s vašim odrastanjem i sazrijevanjem, ali i činjenicom da vrlo vjerojatno više ne živite u istom kućanstvu. Tada se stvari zaista mijenjaju nabolje u odnosu djeteta i majke, ali ne zbog toga što više ne dijele isti prostor, nego zbog toga što sada zajedničko vrijeme posvećuju razgovorima i druženju, dok se to ranije svodilo na svakodnevne aktivnosti i obveze. Živite li danas odvojeno od majke, ne zaboravite ju nazvati. Ona će biti presretna, a vama se raspoloženje može značajno popraviti.
Ako ste vi jedna od onih osoba koje s majkom komuniciraju svaki dan, niste izuzetak. Čak 42 % ispitanika (prema stranom istraživanju) također to radi i taj se broj s godinama konstantno povećava. Moguće je i da u glavne razloge povećanja razgovora s mamom spada i razvoj tehnologije, odnosno pojava mobilnih uređaja, ali mi smo skloni vjerovati da je sve više ljudi spoznalo kakvu snagu ima majčin glas.
Jeste li ikada zapitali što je pravi razlog uživanja u razgovoru s mamom?
Je li to zbog toga što majka ima za reći pa vi iz njezinih savjeta možete nešto naučiti ili je to zbog toga što vaš cijeli organizam uživa u njezinu glasu?
Dokazano je da se osoba može osjećati bolje ako samo čuje majčin glas, bez taktilnih i ofaktilnih podražaja. U istraživanju je testirano proizvodi li majčin glas oksitocin, koji popularno nazivamo "ljubavni hormon". Tzv. ljubavni hormon glavni je faktor za suzbijanje stresa. Znanstvenike je zanimalo hoće li majčin glas osloboditi oksitocin ili je to moguće učiniti samo izravnim kontaktom majke i djeteta.
Prvo su ispitanicima izmjerili razinu kortizola, biološkog pokazatelja za stres, a zatim su ih podijelili u tri skupine. Prva skupina s majkom se vidjela uživo, razgovarali su i zagrlili se. Druga skupina ispitanika razgovarala je s majkom preko telefona, a treća skupina ispitanika pogledala je film "March of the Penguins", koji je okarakteriziran kao emocionalno neutralan.
Kod prve skupine zabilježena je najveća razina oksitocina i najbrže vraćanje kortizola na normalnu razinu. Kod druge skupine također je zabilježeno brzo povećanje razine oksitocina te brzo padanje razine kortizola na normalu.
To je bio pokazatelj da ugodan osjećaj, manjak napetosti i veća razina sreće dolaze jednako brzo i ako s majkom samo razgovaramo, a ne vidimo ju. Treća skupina, koja je gledala film, i dalje je imala povišenu razinu stresa i istu ili nešto nižu razinu oksitocina, a stanje se nije promijenilo ni nakon sat vremena.
Također postoje i istraživanja koja su pokazala da majčin glas može biti snažan faktor u rehabilitaciji teško bolesnih pacijenata.
Možemo zaključiti da majčin glas zaista može uljepšati one dane kada se osjećamo loše bez razloga, terapeutski poboljšati stanje svijesti koje uvelike utječe na fizičko stanje, ali pokazati i svoju pravu snagu u najtežim trenucima. Nije li to magično?