Stručnjak za energetiku Hrvoje Tandara u emisiji Arhitekti i projekti istaknuo je kako se najveće uštede često kriju u pravilnom korištenju klima-uređaja. Naime, jedna od najčešćih pogrešaka je postavljanje preniske temperature čim vanjske temperature prijeđu 30 Celzijevih stupnjeva.
Nije ni zdravo ni ekonomično rashlađivati prostor na 20 ili 21 Celzijev stupanj dok je vani ekstremno vruće. Što je veća razlika između vanjske i unutarnje temperature, to klima mora raditi intenzivnije, a samim time raste i potrošnja električne energije.
Često podcjenjujemo klima-uređaje
No još nešto često promakne korisnicima. Mnogi podcjenjuju stvarni kapacitet modernih klima uređaja pa kupuju one puno jače snage nego što je potrebno.
Tandara upozorava da današnji uređaji imaju znatno bolje performanse nego prije te da klima snage oko tri kilovata, uz pravilno korištenje i dobar raspored prostora, može učinkovito rashladiti i veći stan.
Ako je klima prevelikog kapaciteta za prostor koji hladi, često će se uključivati i isključivati u kratkim intervalima, što može smanjiti učinkovitost i povećati potrošnju.
Današnji uređaji često imaju dovoljno snage da rashlade znatno veće površine nego što većina ljudi očekuje, pa nije nužno posezati za najjačim modelom kako bi se postigla ugodna temperatura u domu.
Umjesto stalnog spuštanja temperature, savjetuje se održavanje stabilnih postavki. Temperatura od 25 do 26 stupnjeva u većini će slučajeva pružiti dovoljno ugodan osjećaj hlađenja, a pritom će klima raditi učinkovitije i trošiti manje energije.
Stabilna temperatura, pravilno dimenzionirana klima i sprječavanje zagrijavanja prostora često mogu donijeti osjetnu razliku na mjesečnim računima za struju, bez odricanja od ugode tijekom ljetnih vrućina.