Rijetko se tko od nas ne sjeća priča o nastavnim satima Domaćinstva koje su nam prepričavali naši roditelji i uvijek isticali njegove pozitivne strane, a neki od nas su ih i sami iskusili. Sve od šivanja iglom, pečenja kolača do izrade uporabnih i dekorativnih predmeta bilo je dio školske svakodnevice mnogih generacija.

No posljednjih desetljeća u školama se nije ni govorilo o tome, sve dok se prije nekoliko godina, uslijed sve većeg primjećivanja potrebe učenika za stjecanjem vještina nužnih za svakodnevni život, domaćinstvo nije vratilo na velika vrata u mnoge škole diljem Hrvatske.

I sve te škole nisu čekale reforme, nove kurikule niti famoznu Školu za život. Pogledaju li se kurikuli u sklopu Škole za život, vidljivo je da Domaćinstvo ne postoji kao zasebni nastavni predmet.

Pojedinih znanja učenici se dotiču u drugim predmetima kao što su Tehnička kultura, Priroda i društvo ili Biologija, no za sve ostalo tu su predani ravnatelji i nastavnici koji su prepoznali potrebu tog nastavnog predmeta te ga organiziraju kao izvannastavnu ili fakultativnu aktivnost.

Nema bolje aktivnosti koja će učenicima razviti kreativnost, spretnost, brzinu, preciznost, naučiti ih o rodnoj ravnopravnosti, nego što je to Domaćinstvo.

Iako neke od njih nisu imale tu sreću da imaju i potpuno opremljene učionice u tu svrhu, podrška roditelja mnogo im znači jer su upravo oni često ti koji pomažu s nabavkom potrebnih materijala kako bi se nastava uopće mogla održati. Ukratko, sve je na osnivačima škola i suradnji s roditeljima.

Srednjoškolci diljem Hrvatske zasukali rukave

Na samom sjeveru Hrvatske već desetljećima ponosno stoji gimnazija koja je iznjedrila vrsne stručnjake na svim područjima ljudskog djelovanja te koja godinu za godinom zauzima prva mjesta na popisima najboljih hrvatskih škola.

Dakako, riječ je o Gimnaziji Josipa Slavenskog u Čakovcu, koja je također uvela Domaćinstvo kao vid fakultativne nastave. Vodi je profesorica Marta Kramar Burela, koja nam je i pojasnila kako je započela čitava priča.

Ravnateljica Sandra Breka-Ovčar došla je na ideju o novoj fakultativnoj nastavi, prepoznala u meni nekoga tko bi mogao tu vrstu aktivnosti provoditi s učenicima, a ja sam je prihvatila s ogromnim veseljem, zadovoljstvom i ponosom. Dalje je sve išlo samo od sebe, ističe profesorica.

Baš kao i ona, učenici su također pokazali oduševljenje.
Interes je bio ogroman, prijavili su se u zaista velikom broju.

Ukazali su mi podršku u mojim idejama; funkcioniramo i organiziramo se zajedno kako bi naše aktivnosti bile što uspješnije, a ideje nastaju putem. Svašta smo radili: od šivanja, štrikanja, izrade ukrasa, bojenja, šmirglanja, izrade tegli od cementa i gipsa.

No jedna im je aktivnost posebno draga.

Kuhanje! Naravno, radi se o jednostavnim i brzim receptima, kod kojih moraju naučiti kako organizirati nabavu namirnica, pripremiti ih i, naravno, oprati suđe. Posebno su uživali u pripremi domaće tjestenine, kaže profesorica.

Zato je subota ujutro u ovoj gimnaziji mnogima najdraži dio tjedna u kojem uče o sebi i drugima te se pripremaju za samostalni život.

Ništa manje uzbudljivo nije ni na posve drugom kraju zemlje – u Istri. Naime, profesorica matematike i fizike Gordana Ladić Labinjan vodi Domaćinstvo kao izvannastavnu aktivnost u Pazinskom kolegiju – klasičnoj gimnaziji s pravom javnosti Pazin.

Kako inače predajem učenicima obično zahtjevne predmete, na Domaćinstvu se upoznajemo na potpuno drugačiji način. Pečemo kolače, učimo kako izvesti kukičanje, kako plesti i šivati. Bude li barem jedan učenik imao koristi od toga što je naučio, bit ću zadovoljna, kaže nam profesorica.

Ako se s istoka zemlje uputimo na krajnji zapad, brzo ćemo se naći u hodnicima još jedne uspješne škole – Tehničke škole i prirodoslovne gimnazije Ruđera Boškovića u Osijeku, gdje je Domaćinstvo fakultativni predmet, a čitav je Nastavni plan i program osmislila Dragana Viljanac.

U dvije skupine za dva razreda odvija se nastava koja je proizašla iz spoznaje da učenici nemaju osnovna znanja važna za svakodnevni život te želje da se učenicima omogući usvajanje praktičnih znanja i aktivnosti. Veliku ulogu u tome odigrali su i roditelji koji podržavaju ideju te nam ujedno pomažu u nabavi potrebnih materijala, a zadovoljna lica sve nam govore, kaže nam profesorica Ozana Vignjević.

Da je još bolje početi s učenjem od malih nogu, prepoznale su i mnoge osnovne škole.

Područna škola Bušetina pri Osnovnoj školi August Cesarec, Špišić Bukovica manja je područna škola koja trenutno broji 32 učenika razredne nastave.

Osim po novoj i jednoj od najmodernijih škola u ovom dijelu Hrvatske, Bušetina se ističe i po nastavi Domaćinstva. Ideju je  pokrenula učiteljica Martina Medvecki. Domaćinstvo je u svoj razred uvela kao izvannastavnu aktivnost.

Uvesti domaćinstvo bilo je vrlo izazovno, prvenstveno jer sam tada imala 1. razred i učenike koje ne poznajem. Nisam znala što očekivati niti kako će reagirati roditelji i učenici. Ono što me najviše neugodno iznenadilo je koliko je zapravo djeci motorika ruku slabo razvijena i kako uopće nemaju razvijen osjećaj za vlastito tijelo u prostoru.

Ono što me najviše pozitivno iznenadilo je koliko je djeci zapravo potrebno dati im da nešto rade jer sva djeca vole stvarati. Vidjevši sreću na njihovim licima tijekom učenja, znala sam da je domaćinstvo pun pogodak, prisjeća se učiteljica te dodaje kako je jedan od izazova bio i osmišljavanje plana rada.

Naime, za izvođenje izvannastavnih aktivnosti tada nije bilo nikakvih priručnika niti planova, pogotovo za domaćinstvo. U to doba bila je jedina učiteljica u Virovitičko-podravskoj županiji koja je provodila nastavu domaćinstva.

Igrom do novih vještina

Sve to ponukalo me i na izradu priručnika o izvođenju nastave domaćinstva, koji sam napisala u suradnji s učiteljicom Marinom Predragović, koja je također u našoj školi počela izvoditi tu izvannastavnu aktivnost. Priručnik je tiskan 2021. i sada služi učiteljima diljem Hrvatske kao pomoć u izvođenju domaćinstva, kaže.

Cilj je uvođenja domaćinstva u obrazovni sustav pokazati učenicima, posebice dječacima, važnost rodne ravnopravnosti te pobijediti vladajuće stereotipe vezane uz obavljanje kućanskih poslova.

Tako učenici na satima domaćinstva uče nove vještine potrebne za život u zajednici, naravno prilagođene svom uzrastu i svojim mogućnostima.

Tijekom ovih osam godina provođenja nastave domaćinstva s učenicima je obradila razne teme: bonton za stolom, postavljanje stola, slaganje salveta u obliku lepeze, pravljenje krušnih mrvica, čišćenje oraha, metenje, pranje posuđa, pranje prozora, slaganje odjeće, slaganje čarapa, pečenje jednostavnih kolača, kako namazati kruh, prišivanje dugmeta, izrađivanje čestitki šivanjem motiva, osnove tkanja, guljenje voća i povrća, čišćenje cipela, vezanje vezica na cipelama, izrada voćne salate, pravljenje kompota i još mnogo toga.

Još jedna posebna škola koja provodi Domaćinstvo je Osnovna škola Ksavera Šandora Gjalskog u Donjoj Zelini, a kako kažu, ideju su dobili od susjedne škole u Svetom Ivanu Zelini. Domaćinstvo vodi učiteljica razredne nastave Milica Markiš. Interes za ovu izvannastavnu aktivnost bio je vrlo velik, no zbog ograničenog prostora moglo se upisati samo 25 učenika. Ipak, oni koji su upisani uživaju punim plućima.

Došlo je do zasićenja istim izvannastavnim aktivnostima kao što su sportska, recitatorska ili likovna grupa, te smo željeli ponuditi nešto novo. Iznimno smo ponosni na to što učenici s nestrpljenjem čekaju tih 45 minuta pitajući se što ćemo raditi. Uživali su u kuhanju, šivanju, likovnim radionicama i čajanki. Neki su od njih prvi put primili iglu u ruke ili tostirali kruh, kažu nam iz škole.

S druge strane Zagrebačke županije, u Osnovnoj školi Josipa Badalića Graberje Ivanićko, Domaćinstvo je izvannastavna aktivnost i za više i za niže razrede, a vodi ga vjeroučiteljica Ana Ivančan Kovčo. Ideja je potekla od ravnateljice Škole te je inicijalno provedena u nižim razredima, a od ove nastavne godine i u višima. Osim učenika koji i sami nude prijedloge za rad, veliko su zadovoljstvo pokazali i roditelji.

Učenici zaista vole kuhati, peći, šivati i peglati. Unaprijed se zajedno dogovorimo što ćemo raditi na idućem satu pa ponekad i od kuće ponesu sastojke za ono što ćemo pripremati. Najviše me ispunjava ponosom to što naučeno primjenjuju i kod kuće. Primjerice, pohvale se kako su kod kuće ispekli palačinke ili fritule, ili pak ispeglali odjeću. To je ono što je potrebno u svakodnevnom životu i veseli me što i oni to uče s tolikim oduševljenjem, kaže nam učiteljica Ivančan Kovčo.

U Dugoj Resi, u Osnovnoj školi Vladimira Nazora, primijećeno je da učenici ne pokazuju interes kada se radi o nevirtualnim sadržajima. Potaknuti time, ravnatelj Škole i učiteljica engleskog jezika Sanja Halar, odlučili su uvesti Domaćinstvo, a u tijeku je druga godina provedbe.

U područnoj školi Slatina Domaćinstvo pohađaju samo dječaci. I oduševljeni su!

Radimo sve, od čišćenja jer smo primijetili da mnogi ne znaju ni držati metlu u rukama, pa sve do izrade raznih ukrasa, šivanja u kuhanja, Roditelji su se oduševili jer su i sami imali Domaćinstvo ili su slušali o tome od svojih roditelja. Trenutačno je zbog zahtjeva rasporeda u to uključen samo razred kojem sam ja razrednica, moj 5. b, no kada ostali učenici osjete mirise kolača, pridruže nam se u degustaciji.

Učenici žele raditi, žele raditi svojim rukama i još k tome uživaju, a upravo sam na to i najponosnija, kaže nam učiteljica Halar.

U Virovitičko-podravskoj županiji rukave su zasukali u posebnom odjelu Osnovne škole Josipa Kozarca u Slatini. Domaćinstvo vodi učiteljica Andrea Granješ, koja je tu ulogu preuzela od kolegice koja je prethodila njezinu radnom mjestu.

Nema bolje aktivnosti koja će učenicima razviti kreativnost, spretnost, brzinu, preciznost, naučiti ih o rodnoj ravnopravnosti, kao što je to Domaćinstvo. Učenici i njihovi roditelji oduševljeni su raznim zanimljivim temama, aktivnostima, radionicama i veselo jedva čekaju svaki sat izvannastavne aktivnosti Domaćinstva.

Najponosnija sam i najviše me veseli kada vidim i osjetim njihovu radost nakon uspješne (ali i one manje uspješne) radionice, kada vidim koliko su napredovali u kratkom periodu, kada vidim koliko su spretni i koliko 'zagrizu' kada je riječ o nečemu zahtjevnijem, kaže nam.

Da su i sami učenici kreatori dobrih ideja, pokazuje još jedna slatinska škola, Područna škola Slatina. Ideja za Domaćinstvo kao izvannastavnu aktivnost potekla je ni više ni manje nego od jednog učenika.

Već me prvi dan nastave pitao hoćemo li za posljednji dan nastavne godine pripremiti kotlovinu. Počeo je razgovor među učenicima i potom sam odmah odlučila održati tu izvannastavnu aktivnost. Ovo je prava škola za život. Učenici razvijaju brzinu, spretnost, snalažljivost, kreativnost, preciznost...

Toliko su oduševljeni da bi, kako kažu, svaki dan to radili. Javljaju mi se i roditelji s informacijama kako im djeca kod kuće pomažu u kućanskim poslovima. I, da, zamislite, Domaćinstvo pohađaju samo dječaci, koji će jednog dana zasigurno biti muževi za poželjeti, kaže nam kroz smiješak učiteljica Mališ.

Zadovoljstvo učitelja, profesora, učenika i roditelja pokazuje da se složnim rukama može mnogo toga ostvariti. U vremenu kada djeca velik dio svog vremena provode na društvenim mrežama te imaju osjećaj da im je sve dostupno jednim dodirom ekrana, povratak pravim vještinama koje potiču usvajanje praktičnih znanja za svakodnevni život itekako je potrebno.