Jedan od najvažnijih nutrijenata koje naš organizam treba kako bi normalno funkcionirao jest vitamin D3. Najčešće ga povezujemo sa suncem jer ga naše tijelo u najvećim količinama i dobiva od sunčevih zraka, ali priča oko vitamina D3 mnogo je složenija. Mnogi od nas ne znaju koliko je taj vitamin zapravo važan, a procjenjuje se kako više od milijardu ljudi diljem svijeta ima niske koncentracije vitamina D.
Vitamin D smatramo najstarijim prohormonom, čije je blagotvorno djelovanje jednako važno za sve oblike života na Zemlji. Ovaj esencijalni nutrijent jedinstven je po tome što ga naš organizam, za razliku od ostalih vitamina, može sintetizirati putem kože i uz pomoć UVB zračenja. Potreban nam je za apsorpciju kalcija iz crijeva kako bismo u djetinjstvu izgradili čvrste kosti, a u kasnijoj životnoj dobi očuvali čvrstoću i zdravlje kostiju, kaže magistra nutricionizma Tena Blažok.
Iako se vitamin D najčešće povezuje s održavanjem zdravlja koštano – mišićnog sustava, pokazalo se da njegova biološka svojstva sežu mnogo dalje. Tako se sve više otkriva njegova važnost u modulaciji rasta stanica, u funkciji živaca, mišića i mozga, riziku od nekih neuroloških bolesti, smanjenju rizika od mnogih kroničnih bolesti, zaštiti od upalnih zbivanja, kao i općenito smanjenju smrtnosti.
Osim toga, pokazalo se da uzimanje vitamina D u obliku dodataka prehrani može biti korisno kod autoimunih i onkoloških bolesti, multiple skleroze, dijabetesa, hipertenzije, upalnih bolesti crijeva te za starije osobe zbog smanjenja rizika od padova.
Najvažniji izvor vitamina D zasigurno je njegova sinteza u koži pod utjecajem sunčeva svjetla. Zanimljivo je kako se u ljudi i ostalih sisavaca stvara u obliku vitamina D3 (kolekalciferola), a u biljnim izvorima prisutan je u obliku vitamina D2 (ergokalciferola), govori Blažok.
Uzimanje vitamina D u obliku dodataka prehrani može biti korisno kod autoimunih i onkoloških bolesti, multiple skleroze, dijabetesa, hipertenzije, upalnih bolesti crijeva...
Najbogatiji su izvor vitamina D3 u hrani ulja jetre bakalara i drugih masnih riba. Također, u skupinu namirnica bogatih vitaminom D3 ubrajaju se riba (tuna, srdela, skuša, bakalar, haringa, losos), plodovi mora, gljive shitake, goveđa jetra i žumanjak jajeta.
Procjenjuje se kako više od milijardu ljudi diljem svijeta ima niske koncentracije vitamina D, zbog čega možemo govoriti o "pandemiji" hipovitaminoze D.
Rizične su skupine za nedostatak vitamina D:
- odrasli i djeca koji se nedovoljno izlažu suncu, uključujući i učestalu upotrebu krema za sunčanje s visokim zaštitnim faktorom (upotreba sredstava za zaštitu od sunca sa zaštitim faktorom 30 smanjuje sintezu vitamina D za više od 95 %)
- odrasli i djeca tamne puti (osobe tamne puti moraju se izlagati suncu 3 do 5 puta dulje da bi proizvele jednaku količinu vitamina D kao i svjetlopute osobe)
- odrasli i djeca koji boluju od kroničnih bolesti (uključujući kronične bolesti jetre, crijeva i bubrega)
- odrasli i djeca na terapiji određenim lijekovima poput antiepileptika i glukokortikoida
- starije osobe (zbog nedovoljnog izlaganja suncu i smanjene sposobnosti stvaranja vitamina D u koži)
- pretile osobe (zbog povišenog udjela masnog tkiva pretile osobe imaju na raspolaganju manje količine slobodnog vitamina D)
- trudnice i dojilje (zbog povećanih potreba u tom razdoblju života)
"KRALJEVSKI" TRIO – KALCIJ, MAGNEZIJ I VITAMIN D3
Manjak vitamina D moguće je odrediti mjerenjem koncentracije 25 OH vitamina D u krvi. Smatra se da koncentracija 25 OH vitamina D niža od 75 nmol/L upućuje na manjak odnosno hipovitaminozu D, dok koncentracije niže od 50 nmol/L upućuju na nedostatak vitamina D. Važno je napomenuti kako se određivanje koncentracije vitamina D ne preporučuje zdravoj populaciji koja nije u riziku od nedostatka vitamina D.
S druge pak strane, do suviška vitamina D ne može doći zbog prekomjernog izlaganja suncu, već zbog pretjeranog unosa preko dodataka prehrani. Do hipervitaminoze D može doći nakon unosa od 50 000 do 100 000 I.J. vitamina D dnevno tijekom barem mjesec dana, napominje Tea Blažok te dodaje da se vitamin D svakako preporučuje uzimati kao dodatak prehrani.
Magnezij djeluje kao aktivator hormona koji je odgovoran za regulaciju razine kalcija u kostima i krvi, a za stvaranje tog hormona neophodan je upravo vitamin D.
Zbog izuzetne važnosti za zdravlje koštanog sustava u razvoju i prevencije nastanka rahitisa, preporuka je da sva dojenčad prima 400 I.J. vitamina D dnevno, a od prve do osme godine života preporučena dnevna doza iznosi čak 600 I.J. Kod zdravih odraslih osoba preporučuje se preventivna primjena vitamina D u dnevnoj dozi od 600 I.J. za odrasle osobe (18 do 70 godina) te 800 I.J. za starije osobe (starije od 70 godina). Kod osoba koji pripadaju rizičnim skupinama za nedostatak vitamina D preporučuje se preventivna primjena u dnevnoj dozi od 1500 do 2000 I.J.
Osobe koje započinju s terapijom glukokortikoida u trajanju od 3 i više mjeseci savjetuje se svakodnevno uzimati 1200 – 1500 mg kalcija i 800 – 1000 I.J. vitamina D. Ženama u postmenopauzi koje pate od osteoporoze preporučuje se primjena 800 – 2000 I.J. vitamina D i ukupno 1000 – 1200 mg kalcija iz hrane i dodataka prehrani.
Uzimate li uz vitamin D3 i magnezij i kalcij, dobit ćete "kraljevsku" kombinaciju vitamina i minerala koji se savršeno nadopunjuju.
Kombinacija tih triju nutrijenata preporučuje se za održavanje normalne funkcije kostiju, a njihove uloge u održavanju koštanog sustava međusobno su isprepletene. Tako magnezij djeluje kao aktivator hormona koji je odgovoran za regulaciju razine kalcija u kostima i krvi, a za stvaranje tog hormona neophodan je upravo vitamin D.
Također, magnezij zajedno s kalcijem ima i ulogu u strukturi kostiju – otprilike 60 posto ukupne količine magnezija u organizmu nalazi se u kostima, gdje on čini sastavni dio površine hidroksiapatita, temeljnog sastojka koštanog tkiva, zaključuje magistrica nutricionizma Tena Blažok.