Ženska prava i ravnopravnost spolova bila je tema panela "Vodimo li ponovno bitke naših baka? Ženska prava nakon Roe vs. Wade" na netom završenom 15. Weekend Media Festivalu. U panelu su sudjelovale Aleksandra Dilevska Simova, CEO PUBLICIS Groupe Croatia & N. Macedonia COO PUBLICIS Adriatic region, odvjetnica Vanja Jurić i novinarka i voditeljica Ivana Paradžiković te moderatorica Ida Prester.

Na panelu su se sudionice dotakle i zanimljive teme proizašle iz pitanja jedne gledateljice iz publike, zbog čega se ženu, bez obzira na to na kojoj je poziciji, uvijek pita kako balansira privatni i poslovni život, a muškarce ne.

Još uvijek nisam čula da se to pitanje postavlja muškarcima, komentirala je gospođa iz publike.

Ja obično kažem, pitajte moga muža, kratko je odgovorila Ida Prester, moderatorica panela "Vodimo li ponovno bitke naših baka? Ženska prava nakon Roe vs. Wade" na Weekend Media Festivalu.

Kad mene pitaju kako uspijevam biti uspješna menadžerica, kažem da za izvanredne rezultate morate uložiti izvanredan trud. Mislim da bi pitanje o balansiranju poslovnog i obiteljskog i brizi o djeci ubuduće trebalo postaviti i muškarcima zato što i muškarci mogu ići na rodiljni, odnosno očinski dopust što je zakonski regulirano, kazala je Aleksandra Dilevska Simova.

Aleksandra Dilevska Simova, Vanja Jurić i Ivana Paradžiković na panelu 'Vodimo li ponovno bitke naših baka? Ženska prava nakon Roe vs. Wade' Foto: Sime Zelic/Pixsell

Odvjetnica Vanja Jurić nadovezala se rekavši kako njoj to pitanje nikada nisu postavili mediji, ali je slično iskustvo imala kada je dobila poziv za sudjelovanje u panelu na temu balansiranje poslovnog i privatnog života. Poziv je došao od strane ozbiljne organizacije koja okuplja različite stručnjake, različitih kvalifikacija te često organizira različite panele iz njihovih područja stručnosti.

U to vrijeme na profesionalnom planu događale su mi se neke dosta važne stvari pa sam imala osjećaj da mi jako dobro ide. Nekad ste jako nezadovoljni s nekim stvarima, ja sam u toj fazi baš bila jako zadovoljna i ponosna.

Kada su me pozvali na panel, veselila sam se tome jer su me prvi put pozvali, a i zato jer sam imala osjećaj da je ono što imam za reći bitno. Onda su mi rekli da je tema panela 'work life balance', znači nije bilo važno to što se meni profesionalno događalo u tom periodu, nego kako balansiram poslovno i privatno.

Zahvalila sam se na pozivu, rekla da mislim da je to jako važna tema i pitala koliko muškaraca ima u panelu. Rekla sam da nažalost ne mogu sudjelovati, ali ako budu htjeli razgovarati o nekim temama kojima se bavim profesionalno da ću se rado odazvati, ispričala je Vanja Jurić. Ponovno su je kontaktirali nakon slučaja Mirele Čavajde, koju je zastupala nakon što joj je u Hrvatskoj bilo uskraćeno pravo na pobačaj.

Aleksandra Dilevska Simova, Vanja Jurić, Ivana Paradžiković i Ida Prester na panelu 'Vodimo li ponovno bitke naših baka? Ženska prava nakon Roe vs. Wade' Foto: Sime Zelic/Pixsell

Ivana Paradžiković istaknula je razlike u tretiranju političarki i političara u hrvatskom javnom prostoru, osvrnuvši se na bivšu predsjednicu Kolindu Grabar Kitarović prema kojoj se mediji i javnost odnose na prilično podrugljivi način, secirajući je od glave do pete, na način na koji se nije tretirao niti jedan bivši predsjednik.

Komentira se kako je sjela, kako se odjenula, kako se ponaša, a ona je bila predsjednica države. Pazite koja institucija, a svejedno je se na takav način ponižava. To je strašno, rekla je Ivana Paradžiković.

Mediji se prema političarima odnose s kritikom u kojoj se više prašta, a kad je žena u pitanju ne govore o njezinoj kompetenciji, nego da je bila ovakva, da je bila onakva, čak i na ponižavajući način. I mediji trebaju promijeniti svoj stav. Možda je neka političarka i napravila nešto krivo ili loše, ali način na koji se o njoj govori, riječi koje se koriste, to je već na intimnom nivou, što s muškima nije slučaj, dodala je Dilevska Simova.

Ida Prester podijelila je iskustvo kada je klijent za kojeg je trebala odraditi gažu odustao jer je prestara. Njezin partner s kojim je trebala voditi i koji je tada imao 55 godina je ostao, dok su nju zamijenili mlađom voditeljicom.

Ida je istaknula kako treba biti pravedan i kada je nepravda učinjena muškima.

Na posljednjem projektu na kojem sam radila trebala sam dobiti veći honorar od svog kolege. Odmah sam otišla organizatoru i rekla da izjednači honorar jer i mi žene moramo poštovati naše muškarce, otkrila je Ida.

Da se za ženska prava i jednakost itekako isplati boriti i zauzimati pokazao je i slučaj gledateljice iz publike koja je otkrila kako je na rekreativnoj cestovnoj biciklističkoj utrci u Hrvatskoj za treće mjesto među muškarcima nagrada bila petsto kuna, dok je ona za treće mjesto među ženama dobila – ručak.

Prijavila je to i uspjela se izboriti za to da tri godine kasnije i muškarci i žene dobivaju po petsto kuna. Dobri primjeri jednakosti žena i muškaraca mogu se naći i kada je riječ o korištenju očinskog dopusta.

Otkad je ljetos promijenjen zakon o porodiljnim naknadama, kada se i očevima omogućilo da iskoriste svoje pravo na porodiljni dopust, u HZZO-u smo zabilježili na tisuće prijava očeva koji su se javili da iskoriste to pravo, kazala je Martina Matušin, voditeljica marketinga i promocije HZZO-a.

"Imate pet minuta!": Priča o mladoj liječnici koja je nakon otkaza i pandemije krenula ispočetka

Draga djevojčice, vrijediš mnogo više od brojke na vagi, od odjeće koju nosiš i od ocjena u knjižici

Nevena Rendeli Vejzović koja je sudjelovala u organiziranju panela "Vodimo li ponovno bitke naših baka? Ženska prava nakon Roe vs. Wade", otkrila je kako joj je jedan kolega postavio pitanje "navedite mi jedno pravo koje žene danas nemaju, a muškarci imaju".

Nije stvar u načelnim pravima, nego u iskoristivosti prava koja postoje, naglasila je Nevena Rendeli. Aleksandra Dilevska Simova dodala je kako je pitanje primjenjuju li se ta prava u svakodnevnoj praksi - nekad da, nekad ne.

Ide prema boljem. No, sa stajališta biznisa ženski potencijal nedovoljno je iskorišten. Žene se treba ohrabrivati da preuzmu inicijativu i da realiziraju sebe u profesionalnom svijetu. U SAD-u je prije deset godina bilo samo tri posto žena kreativnih direktora, društvo se pokrenulo kako bi to promijenilo i danas ih ima jedanaest posto, zaključila je Aleksandra Dilevska Simova.

Naravno, i žene se pritom moraju mijenjati, kako se odnose jedna prema drugoj, te međusobno podržavati.