Povodom Majčinog dana koji se i u Hrvatskoj slavi svake druge nedjelje u svibnju, prisjećamo se pet majki koje su nas zauvijek zadužile svojim znanjem, hrabrošću, društvenim angažmanom i aktivizmom.

Galerija


1. Marie Curie

Jedna od najpoznatijih znanstvenica svih vremena i prva žena koja je osvojila Nobelobu nagradu i njezin suprug Pierre Curie u braku su dobili dvoje djece. Nakon suprugove smrti 1906. godine Marie je sama odgajala kćerkice Irene i Eve. Žene me često pitaju kako uspijevam pomiriti svoj obiteljski život i znanstvenu karijeru.

Mogu samo reći da to nije lako, kazala je znanstvenica jednom prilikom, ali i svojim primjerom dokazala da se žene ne moraju odreći ni jednog ni drugog. Majka nam je uvijek govorila da moramo biti neovisne, ozbiljno shvaćati posao i ne smijemo vrijeme trošiti samo na zabavu. Ali nikada nije smatrala da je znanost jedini smjer koji moramo slijediti, ispričala je Irene.

Irena Sendlerowa
Irena Sendlerowa (Foto: AFP)

2. Irena Sendlerowa

Poljakinja Irena Sendler spasila je više od 2500 tisuće židovske djece iz Varšavskog geta tijekom 2. svjetskog rata. Irena je bila članica poljskog pokreta otpora i pod kodnim imenom Jolanta izrađivala je lažne dokumente za djecu koju je potom slala u domove poljskih obitelji, sirotišta i samostane kako bi ih spasila od sigurne smrti, a nakon rata vratila obiteljima. Prije nego što je uhićena, Irena je uspjela sakriti popise s imenima spašene djece.

Dio djece koju je Irena spasila od sigurne smrti
Dio djece koju je Irena spasila od sigurne smrti (Foto: Profimedia)

U zatvoru je podvrgnuta teškom mučenju. Međutim, ni u jednom trenutku nije otkrila gdje se djeca nalaze pa je osuđena na smrt. Iz zatvora je pobjegla na dan kada je trebala biti pogubljena, nakon što su članovi poljskog pokreta otpora uspjeli podmititi njemačkog vojnika. Neko vrijeme skrivala se od nacista, ali zatim se vratila u Varšavu pod lažnim imenom i radila kao medicinska sestra. Nakon završetka rata, Irena i njezini suradnici skupili su sve podatke od spašenoj djeci s namjerom da ih vrate roditeljima, ali ubrzo su ustanovili kako je većina njih pogubljena u koncentracijskom logoru Treblinka.
Soj0urner Truth
Soj0urner Truth (Foto: Profimedia)

3. Sojourner Truth

Sojourner je imala samo devet godina kada je prodana u ropstvo. U braku s robom Thomasom dobila je petero djece, a njezin vlasnik John Dumont obećao joj je slobodu. Međutim, predomislio se pa se Sojourner 1826. odlučila se na bijeg s novorođenom kćerkicom. Nedugo nakon toga saznala je da je njezin 5-godišnji sin Peter ilegalno prodan muškarcu u Alabami. Skupila je novac za odvjetnika, tužila dotičnog muškarca te 1828. godine dobila spor i uspjela vratiti svog sina. Bila je to povijesni trenutak jer je Sojourner prva Afroamerikanka koja je tužila bijelca na sudu i dobila ovakav tip sudskog spora. Gorljiva abolicionistica nastavila se boriti za prava robova i žena.
Elizabeth Cady Stanton
Elizabeth Cady Stanton (Foto: Profimedia)

4. Elizabeth Cady Stanton

Mnogi ni ne znaju da je poznata aktivistica za ženska prava, sufražetkinja i abolicionistica bila majka sedmero djece. Sa svojom prijateljicom Susan B. Anthony osnovala je američko Nacionalno žensko udruženje sufražetkinja i naposljetku pomogla ženama da dobiju pravo glasa. Više od 50 godina bila je vodeća figura u američkom pokretu za prava žena, a velik dio života posvetila je edukaciji novih generacija žena.

Waris Dirie
Waris Dirie (Foto: Getty Images)

5. Waris Dirie

Bivša UN-ova ambasadorica, aktivistica i autorica rođena je 1965. godine u Somaliji. Imala je samo tri godine kada je podvrgnuta genitalnom sakaćenju, brutalnoj praksi koja se u određenim zemljama svijeta provodi iz kulturnih i(li) religijskih razloga. S 13 godina trebala je stupiti u dogovoreni brak s a 60-godišnjim muškarcem, ali pobjegla je u grad Mogadishu. Tamo je jedno vrijeme živjela sa starijom sestrom i njezinom obitelji, a nakon toga uspjela se preseliti u Veliku Britaniju.

Sasvim slučajno na londonskim ulicama primijetio ju je fotograf Terence Donovan i pomogao joj da osigura naslovnicu prestižnog kalendara Pirelli 1987. godine. Deset godina kasnije, na vrhuncu manekenske karijere, Waris je u intervjuu za magazin Marie Claire prvi put javno pričala o genitalnom sakaćenju koje je proživjela.

Tada je započela i njezina aktivistička karijera obilježena borbom protiv mučnog običaja kojem se, prema podacima WHO-a, dnevno podvrgava više od 8000 djevojčica. Ova majka četvero djece 2013. godine u Berlinu je otvorila prvi medicinski centar koji žrtvama genitalnog sakaćenja rekonstruktivne operacije.