1. Lošije se koncentriramo
Studija Psihijatrijskog instituta na King's Collegeu u Londonu iz 2011. godine pokazala je da smanjeni unos vode utječe na broj 'sivih' stanica koje moramo upotrijebiti prilikom rješavanja nekog zadatka. Žedni ispitanici su se morali jače potruditi kako bi riješili postavljeni zadatak, za razliku od onih koji su pili dovoljne količine vode.
2. Sporije sagorijevamo kalorije
Nezavisna studija doktora Howarda Murada koja je naručena za njegovu knjigu 'The Water Secret' iz 2010. godine je pokazala korelaciju između brzine rada metabolizma i količine unesene vode. Kalorije su se, dakako, brže sagorijevale što je tijelo bilo bolje hidrirano. Liječnik je otkrio i da voda zaglađuje kožu, sprečava nastanak bora te smanjuje bljedilo kože lica.
Manjak tekućine u organizmu usporava metabolizam, pojačava apetit i stvara prijevremene bore na licu.
3. Jedemo više
Osobe koje popiju dvije čaše vode prije obroka pojedu 75 do 90 kalorija manje, nego osobe koje ne piju vodu. Do ovih rezultata došli su istraživači američkog instituta Public Health and Water Research dok su provodili studiju 2010. na punoljetnim ispitanicima. Ispitanici koji su pili vodu uz to su izgubili oko tri kilograma tijekom tromjesečnog ispitivanja.
4. Lošije smo raspoloženi
Istraživači na američkom sveučilištu Tufts u 2009. godini zamolili su veslače oba spola da se prepuste energičnom jednosatnom vježbanju aerobika s malim unosom vode tijekom treninga. Grupa koja je unijela male količine vode u organizam osjećala je klasične simptome dehidracije poput umora i lagane nesvjestice, a istraživači su zabilježili i osjećaje ljutnje, depresije i napetosti.
5. Podložniji smo bolestima
Opetovana dehidracija tijela smanjuje funkcionalnost pojedinih organa, ali i organizma u cijelosti, pa ne čudi da manjak vode povezujemo s lakšim razbolijevanjem. Osobe koju piju malo vode, primjerice, češće razvijaju probleme s mokraćnim putovima i bubrezima od osoba koje pije odgovarajuće količine vode.
