Dukat je predstavio istraživanje o prehrambenim navikama osnovnoškolaca i projekt ''Doručak je više od obroka''. Tek 24 % obitelji zajednički doručkuje svaki dan, dok vikendom to čini samo 41 % ispitanika
Galerija
Projekt 'Doručak je više od obroka' pokrenuli smo u suradnji sa stručnjacima, s ciljem pokretanja promjena koje će nas dovesti do zajedničkih jutara kakva djeci trebaju. Pripremili smo i priručnik i mrežne stranice www.DorucakJeViseOdbroka.hr s mnoštvom stručnih saznanja o važnosti redovnih obiteljskih doručaka za pravilan fizički i emotivan rast i razvoj djece te s nizom korisnih savjeta za uvođenje postupnih promjena u jutarnju rutinu, a potaknuti provedenim istraživanjem među osnovnoškolcima o jutarnjim prehrambenim navikama, istaknula je Elena Wolsperger Dolezil, direktorica Korporativnih komunikacija Dukata.
Istraživanjem je obuhvaćeno 4700 učenika osnovnih škola diljem Hrvatske koji su zajedno sa svojim roditeljima odgovarali na anketna pitanja vezana uz njihove jutarnje prehrambene navike. Utvrđeno je kako 90% školaraca doručkuje svaki dan. Ipak, kod starijih osnovnoškolaca (od 5. do 8. razreda) uočava se češće preskakanje obroka, pa njih 84 % doručkuje svaki dan. Za doručak kod kuće školarci dominantno doručkuju pahuljice s mlijekom ili jogurtom (57 %) a potom kruh s mliječnim namazom (36 %). Voće doručkuje tek 16 % ispitanika, jaja 32 %, a ispitanici nisu naveli povrće kao sastavni dio doručka. Od mliječnih proizvoda najčešće se tijekom doručka konzumira mlijeko (82 %), namazi (50 %), jogurt (45 %) te maslac i svježi sir.
Projekt '‘Doručak je više od obroka’' pokrenut je u suradnji sa stručnjacima, s ciljem pokretanja promjena koje će dovesti do zajedničkih jutara kakva djeci trebaju.
Nutricionist Nenad Bratković, ujedno suradnik na ovom projektu, smatra kako je doručak uistinu najvažniji obrok u danu s aspekta funkcioniranja metaboličkih procesa kod djece i roditelja. Hranjiva struktura obroka u doručku je važna, a Bratković ističe kako u prvom planu ne bi trebale biti kalorije koje djetetu daju samo energiju, već je važno što je u tom energetskom unosu u obroku.
Unos kvalitetnih namirnica koje sadrže proteine, zdrave masti i vlakna treba biti imperativ za doručak, a ne primarno kruh, slatki namaz, industrijske paštete ili zaslađene žitarice. Razlog tome je utjecaj hrane na stabilnost šećera (glukoze) u krvi koja potom utječe na produktivnost, signale gladi (sitosti), koncentraciju i usredotočenost u školi. Prikladno povrće, voće (naročito ono bobičasto), u kombinaciji s orašastim plodovima, avokadom, jajima, prikladnom ribom (zdravi namazi) te sirevi i fermentirani mliječni proizvodi trebaju biti u prvom planu za doručak, izjavio je magistar nutricionizma Nenad Bratković.
Psihologinja i psihoterapeutkinja Tihana Koren, suradnica na projektu, istaknula je kako ''redovnim zajedničkim obrocima, posebno doručcima, kod djece razvijamo osjećaj pripadnosti, prihvaćenosti i sigurnosti koji su temelj za stvaranje bliskih odnosa s drugima, razvoja dobre slike o sebi i kvalitetnog socio-emocionalnog razvoja u cijelosti, stoga podatak dobiven istraživanjem o tek 24 % obitelji koje zajednički doručkuju svaki dan i samo 41 % obitelji koje zajednički doručkuju vikendom zapravo nije dobar''.Redovnim zajedničkim obrocima, posebno doručcima, kod djece razvijamo osjećaj pripadnosti, prihvaćenosti i sigurnosti.
Na konferenciji za medije predstavljena su također i ograničena izdanje Dukatovih mlijeka i jogurta koja su oslikali učenici od prvog do četvrtog razreda osnovnih škola u sklopu višegodišnjeg natječaja ''Volim mlijeko!'', čija je ovogodišnja tema bila ''Obiteljski doručak''.
Više informacija dostupno je na mrežnoj stranici http://dorucakjeviseodobroka.hr/ gdje je moguće besplatno naručiti i tiskano izdanje priručnika.
