Znate li tko je bila prva osoba koja je živjela život svjetski poznate osobe, koju se prepoznavalo na ulici, pred čijim su se hotelom okupljali obožavatelji? Znate li tko je prvi takozvani celebrity? Nije riječ o pjevačkoj zvijezdi, proslavljenom nogometašu ili glumici iz hit filma. Riječ je o – piscu, Charlesu Dickensu.
Godina je 1842. na američku turneju kreće Charles Dickens. Te je godine navršio trideset godina i za njim je već zavidna spisateljska karijera. Tada najslavniji svjetski pisac u Americi je dočekan poput rock-zvijezde, kao niti jedna javna osoba do tada.
U njegovu čast priređen je veličanstven bal na kojem se okupila društvena krema tadašnjeg New Yorka. Tijekom turneje boravio je i u Bostonu, Clevelandu, Washingtonu i drugim gradovima, ali kako su dani prolazili, sve više i više mu je smetala pozornost koju je izazivao u društvu.
U njegovu hotelsku sobu pokušali su ući obožavatelji, dok je hodao ulicom netko je probao otrgnuti dio krzna s njegovog kaputa, brijač kod kojeg je svratio na šišanje htio je prodati pramen njegove kose, a Tiffany je čak napravio malu bistu koju su prodavali u svojim draguljarnicama.
U jednom od pisama koje je napisao tijekom turneje sam Dickens se požalio kako ne može popiti čašu vode, a da mu stotinu ljudi ne gleda u grlo kad otvori usta da proguta.
Tehnološka dostignuća viktorijanskog doba, primjerice razvoj fotografije, odigrala su također veliku ulogu u stvaranju fame oko Dickensa i brzom širenju njegove svjetske popularnosti. Pisac je tijekom života bio fotografiran više od 120 put (što je za 19. stoljeće iznimno puno) a i time je postao najfotografiranija osoba tog vremena, ako se izuzme kraljevska obitelj.
Zapošljava se kao dijete da bi financijski pomogao obitelji
Charles Dickens rođen je 7. veljače 1812. godine u Engleskoj u obitelji srednje klase. Iako mu je otac imao dobro plaćen posao, vrlo često je obitelj dovodio u financijske probleme i na rub propasti. 1824. godine dosegnuli su samo dno. Otac je zbog dugova završio u zatvoru, a Charles je, sa samo 12 godina, morao na neko vrijeme napustiti školovanje i zaposliti se u tvornici kao fizički radnik ne bi li financijski pomogao obitelji.
Navršivši 15 godina, ponovno je morao napustiti školu, ovog puta zauvijek, i potražiti zaposlenje. Prvo je radio kao pomoćnik u odvjetničkom uredu, a kasnije kao novinski izvjestitelj što je ujedno bila i odskočna daska za njegovu spisateljsku karijeru.
U svoja brojna književna djela utkao je mnogo autobiografskih elemenata i događaja iz svog djetinjstva i odrastanja jer je već kao dijete spoznao surovu stvarnost života radničke klase.
Tijekom karijere napisao je 15 romana od kojih su najpoznatiji Oliver Twist, Božićna priča, David Copperfield, Priča o dva grada, Velika očekivanja, Sumorna kuća…
Davao je glas najsiromašnijima
Dickens je pokušavao svoj privatni život zadržati privatnim koliko god je to mogao, ali je istovremeno razumio i koliki je utjecaj imao na društvo. Svojim djelima i umijećem pisanja približio je mnoge društvene probleme. Podarivši glas najnižim i najsiromašnijim slojevima društva, natjerao je čitatelje da počnu suosjećati s onima koji pate.
Opisima neimaštine i djece koja žive na prljavim ulicama siromašnih četvrti Londona, ili teškog života obitelji radničke klase, uspio je pokrenuti mnoge reforme, inspirirati druge da osnuju domove za nezbrinutu djecu te škole i bolnice za siromašne. I sam Dickens novčano je pomagao dobrotvorne organizacije.
Tijekom cijele karijere, Dickens je održavao turneje, držao govore i čitao svoje radove, što je nastavio i kad mu je zdravlje već bilo ozbiljno narušeno. U proljeće 1869. krenuo je na svoju „oproštajnu“ turneju Engleskom, Škotskom i Irskom.
Charles Dickens umro je 9. lipnja 1870. u dobi od samo 58 godina od moždanog udara. Svijet s obje strane Atlantika potresla je ova vijest i svi su oplakivali preranu smrt omiljenog pisca.
Iako je Dickensova želja bila da bude pokopan na malom groblju u blizini njegova imanja uz skromnu i privatnu ceremoniju bez javne objave mjesta i vremena pokopa, pokopan je u Westminsterskoj opatiji uz grobove Geoffreyja Chaucera i Williama Camdena.
