Adeline Virginia Woolf, spisateljica i osnivačica feminističke književne kritike, rođena je na današnji dan 1882. godine u Londonu. Iako je najpoznatija po svojim romanima, posebice "Gospođi Dalloway" (1925.) i "Svjetioniku" (1927.), Virginia je napisala niz eseja o teoriji umjetnosti, povijesti književnosti i feminizmu.

Otac Virginije Woolf, sir Leslie Stephen, bio je čuveni profesor s Oxforda, povjesničar i autor, a njezina majka Julia medicinska sestra koja je posjedovala veliku ljepotu i ugled.

Kao djevojčica, s devet godina Virginia pokreće obiteljske novine Hyde Park Gate News, u kojima je dokumentirala duhovite anegdote svoje obitelji. Dok su njezina braća školovana na Cambridgeu, Virginia je sa sestrom Vanessom obrazovana kod kuće, što je smatrala velikom nepravdom.

Međutim, rane traume uništile su njezino bezbrižno djetinjstvo i obilježile je zauvijek. Kako je napisala u svojim memoarima, Virginia i njezina sestra Vanessa bile su žrtve seksualnog zlostavljanja svoje polubraće.

Takav nezdravi odnos učinio ju je nezainteresiranom za intimne odnose, a rani odlazak majke koja je preminula zbog reumatske groznice, gubitak polusestre, brata i oca samo su neke od niza tragedija s kojima se morala suočiti mlada Virginia.

Teški udarci koji su je snašli ostavili su traga na njezinu psihu i zasigurno su bili povod za niz živčanih slomova zbog kojih je nekoliko puta bila hospitalizirana.

Tijekom svoje karijere Virginia je redovito predavala na fakultetima i sveučilištima, a do sredine četrdesetih utemeljila se kao intelektualac, inovativan i utjecajan pisac i pionir feminizma.

Osim suradnje s poznatim umjetnicima i piscima tog vremena odlučila ih je okupiti u grupi Bloomsbury, koja je zastupala filozofske ideje o vrijednosti ljubavi i ljepote kao najvažnijih stvari u životu.

LJUBAV I LJEPOTA KAO NAJVAŽNIJE VRIJEDNOSTI U ŽIVOTU

Iako je imala mnogo udvarača, Virginia se udala u svojoj 30. godini za pisca i društvenoga aktivista Leonarda Woolfa, s kojim je osnovala Hogarth Press, nezavisnu nakladničku kuću koja je objavljivala njihova djela, kao i djela drugih pisaca. Njihov brak trajao je 26 godina, a osim razumijevanja i brige koju joj je pružio njezin muž nedostajalo je najvažnije - ljubav.

Kako bi ispunila prazninu, Virginia ljubav traži u krugu svojih prijatelja, a kasnije u ženskim prijateljstvima.

U svom prvom romanu objavljenom 1916. godine "Izlazak na pučinu" Virginia se osvrće na društvene slojeve i položaj žene u to vrijeme.

Velik dio svog života Virginia Woolf posvetila je razmatranju položaja žene u društvu
Velik dio svog života Virginia Woolf posvetila je razmatranju položaja žene u društvu (Foto: Zadovoljna.hr)


Nakon njezina prvijenca slijede "Noć i dan", "Jakovljeva soba", "Gospođa Dalloway", "Svjetionik", "Valovi" te zbirke eseja i književnih kritika "Vlastita soba" i "Tri gvineje".

U feminističkom eseju "Vlastita soba", temeljenom na predavanjima koje je održavala na fakultetu za djevojke, navodi da "žena mora imati vlastiti novac i sobu ako želi pisati fikciju”.

Velik dio svog života Virginia Woolf posvetila je razmatranju položaja žene u viktorijanskom društvu. U njezinim romanima žene su pripadnice srednjeg i višeg društvenog sloja koje, iako žive u harmoničnim odnosima - braku, zapravo su duboko neispunjene i osamljene zbog toga što im je dodijeljena ova društvena uloga.

Njezino krhko psihičko stanje, depresija i početak Drugog svjetskog rata naposljetku su je doveli do samoubojstva. Jednog travanjskog jutra napisala je oproštajno pismo svom mužu u kojem je navela: „Ne mislim da su dvoje ljudi mogli biti sretniji nego što smo to bili mi.“

Virginia Woolf napunila je džepove svojega kaputa kamenjem i skočila u rijeku. Tada je imala 59 godina.

Nicole Kidman u filmu \'Sati\' utjelovila je Virginiju Woolf
Nicole Kidman u filmu \'Sati\' utjelovila je Virginiju Woolf (Foto: Profimedia)