Štoviše, upravo tada u svom se punom sjaju pokazuju prave vrtne ljepotice zagasitih boja.
Ovo su neke od njih.
Zlatnik
Cvijet zlatnik je jednogodišnja vrtna biljka koja naraste maksimalno 30 cm u visinu i 30-ak cm u širinu. Jarko je žute boje, zbog čega i podsjeća na zlatnike prema kojima je dobio ime.
Cvijeta od kraja travnja pa sve do listopada i dolaska hladnoća, a kako bi i osim toga što duže trajala, potrebno je redovito odstranjivati osušene cvjetove i dati prostor za nastanak novih.
Krizantema
Kada se jesen već zahukta, svoj puni sjaj doživljavaju krizanteme, koje dolaze u bijeloj, ružičastoj, žutoj i crvenoj boji. Ipak, postoji i nekoliko sorti koje cvjetaju od sredine ljeta do kasne jeseni.
Što se tiče njihovih boja i simbolike, crvena izražava ljubav, žuta krizantema označava žaljenje (zbog čega je najčešće dio aranžmana koje nosimo na grobove), a bijela je simbol odanosti i predanosti osobi kojoj se daje.
Krizantema je izrazito nezahtjevna biljka za uzgoj i uspijeva i u težim uvjetima pa je pogodna i za one koji nemaju „zelene prste“.
Fuksija
Ova biljka sa zvončićima ili, kako neku kažu, visećim suzama, ukrasna je trajnica iz porodice vrbolikovki koja je najviše raširena u suptropskoj Americi, a ima više od 840 vrsta. U prosjeku fuksija može narasti do jednog metra visine, a osim ljubičasto-ružičaste boje koja je najčešća u našim krajevima, može ih se naći i u nijansama blijedoružičaste, bijele i žute.
Odgovaraju joj travnate površine i drugo ukrasno cvijeće. Jako se dobro slaže s dalijama, ukrasnim koprivama i fitonijom, a neće se buniti niti ako se nalazi ispod bjelogoričnog drveća.
Kozmos
Cvijeće za koje se čini kao da je satkano od nježnih vilinskih niti krasi brojne ljetne vrtove, a naziv mu je jednako bajkovit – cvjetni kozmos ili uresnica.
Ovisno o sorti, može narasti do gotovo 2 metra, a svojim bijelim, crvenim, ružičastim i ljubičastim "čipkastim" cvjetovima koji se otvaraju između srpnja i listopada oduševljava sve zaljubljenike u cvijeće.
Može se saditi ili sijati i na gredice i u tegle, no ono na što treba pripaziti jest da joj se osigura potporanj. Naime, kako je inače dosta krhka, a može narasti do dva metra, treba ih posaditi kraj ograde ili zida ili pak drvenim letvicama osigurati dovoljan potporanj.
Rudbekija
Trajnica koja izgleda poput umanjenih verzija suncokreta krije se iza naziva rudbekija ili pupavica. Danas postoji preko 40 sorti pa tako dolaze ne samo u žutim nego i ostalim bojama poput ružičaste i crvene, ali i u dvobojnim kombinacijama.
Ranojesenske ljepotice često su vrlo nezahtjevne za održavanje.
Jednako će uspješno rasti i na gredicama, i u teglama na balkonu i prozorima, a dovoljno je zalijevati ih nekoliko puta tjedno. Samo treba pripaziti na biljne uši koje često znaju biti nepozvani gost ove biljke.
Aster
Aster, u Hrvatskoj poznat i kao zvjezdan, zahvalna je biljka koja cvjeta u jesen i krasi vaš vrt ili balkon sve dok se temperature ne spuste. Iako uspijeva na sunčanom i svjetlom mjestu, najbolje ga je skloniti s direktnog izvora svjetlosti.
Ova prekrasna biljka dolazi iz porodice glavočika, a brda i planine su joj prirodno stanište. Ako ga stavite u humus, možete gotovo zaboraviti na njega jer mu ne treba puno zalijevanja i poznat je kao jedan od cvjetova koji najbolje podnose sušu.
Ukrasne papričice
Papričice koje nisu za jelo, nego samo za ukras, svojom jarkom bojom uljepšavaju ove dane.
Uspješan uzgoj ukrasnih ljutih papričica zahtijeva sunčanu poziciju na kojoj nema propuha te puno svjetla i vode. Da bi uspjela, potrebna joj je i odgovarajuća temperatura – ne smije biti ispod 10 stupnjeva, ali ni preko 20. Zato je upravo sada idealno vrijeme za nju.
Žednjak
Biljka simpatičnog imena žednjak voli sunčano, dobro drenirano, sušno tlo. Ovisno o vrsti i sorti, mogu narasti od pet do 60 centimetara u visinu, a cvjetovi su najčešće žute, bijele, zelenkasto bijele, ružičaste i crvene boje. Žednjak je odličan za početnike jer ga je vrlo lako održavati.
Dalija
Kralj ljeta i početak jeseni u kontinentalnim vrtovima gotovo je nezamisliv bez dalije. Dalije dolaze u širokom rasponu boja toplih tonova, od žute od zagasito crvene, a kako su jako izdržljive u vazama, vrlo su često omiljeni dio jesenskih buketa.
Kako bi zasjale u najboljem ruhu, preporučljivo ih je saditi na područjima zaštićenima od vjetra, izloženim suncu barem nekoliko sati dnevno. S obzirom na to da neke vrste mogu narasti više od pola metra, preporuča se napraviti im potporanj od letvica ili štapova bambusa.
Gromotulja
Još jedna lijepa žuta trajnica krije se iza naziva gromotulja. Raste na sunčanim i suhim zemljištima vrlo siromašnim dušikom od nizina do pretplaninskih područja. Zato joj nije potrebno mnogo njege, no svojim cvjetovima u svaki vrt unosi potrebnu zraku sunca.
Uz ove predivne cvjetove, ako uzgajate na balkonu, možete se odlučiti i za erike ili zahvalni rododendron.
Kad se priroda zaigra: 15 najljepših cvjetova na svijetu
Cvijeće uz koje će balkon i tijekom jeseni biti omiljen kutak
