Ako se pitate zašto se vaš struk širi, a bedra jedva ugurate u omiljene traperice, odgovor ne leži u količini hrani koju konzumirate, već koliko brzo to činite. Nova znanstvena istraživanja pokazuju da je razlog debljini upravo suvremen način žviota: hrana se jede prebrzo!
Pretilost kao epidemija, pojava je kojom su se bavila brojna znanstvena istraživanja, pa ipak ona najnovija pokazuju da su razlozi epidemioloških razmjera pretilosti u načinu, odnosno vremenu kojem se hrana konzumira.
Takve prehrambene navike krive su za višak kilograma, čak i više od količine hrane, jer mozak dobija 'krive' signale koji sprječavaju samokontrolu. Naime, jede se brzo i to sve do osjećaja potpune sitosti.
Najnovija studija u British Medical Journal za glavnog krivca pokazuje tzv. 'kauč' životni stil, a to podrazmijeva brze večere ispred televizora, umjesto tradicionalnog i polaganije objedovanja za stolom.
Vratite se objedovanju za stolom, uzimajte pauzu između obroka, dobro provačite hranu i ne pričajte dok jedete!
Profesor Hiroyasu Iso sa Sveučilišta u Osaki proveo istraživanje u kojem je sudjelovalo oko 3200 ispitanika.
Rezultati su pokazali kako su pretili upravo oni koji su priznali da jedu brzo sve dok se nisu osjećali 'punima', odnosno utažili glad.
Da bi se takva pretilost spriječila, zapravo je potrebno vratiti se tradiciji, odnosno - odvojiti vrijeme za objed.
- Uzmite pauzu između obroka, jer vašem je stomaku potrebno dvadeset minuta kako bi registrirao sitost
- Žvačite što dulje: neki stručnjaci preporučuju dvadeset puta, jer se time razbijaju molekule hrane i olakšava probava
- Izbjegavajte jesti i gledati TV: Jedete li pred televizorom niste skoncentrirani na hranu i vaš mozak točno ne registrira jeste li pojeli dovoljno, odnosno kada je previše stvarno previše
- Dok se jede, ne priča se! Staro, ali korisno pravilo. Istovremeno govoriti i žvakati poprilično otežava probavu
