Šparoge su zdrave namirnice bogate mineralima, vitaminima i vlaknima. Bogate su kalijem pa čuvaju kosti, preporučaju se trudnicama, a uz to su i prirodni afrodizijak koji će začiniti proljetne noći
Puno je različitih vrsta šparoga i okusi su im različiti. Mnogi šparogoljupci uglavnom jedu divlje zelene šparoge odnosno uglavnom one koje su sami ubrali. Sezona divljih šparoga je u razdoblju od ožujka do lipnja, a kultivirane se na policama većih trgovačkih centara mogu naći tijekom cijele godine.U našim se krajevima jedu i kuke i bljušt odnosno lažne šparoge.
Šparoga su cjenjena namirnica zbog posebnog okusa i korisnih sastojaka.
Zelene šparoge su najzastupljenije vrtne šparoge i njihov je okus intenzivniji od bijelih. Bijele šparoge uzgajaju se prekrivene pijeskom da se spriječi fotosinteza i stvaranje klorofila koji bi im dao zelenu boju.
Aminokiselina asparagin dobila je ime po šparogama, jer je biljka šparoge bogata tim sastojkom
Prekrivaju se i crnom folijom koja služi za zagrijavanje tla kako bi šparoge što prije nikle. Divlje šparoge rastu u prirodi u primorju, tanki izdanci u sklopu bodljikavog grmlja vrlo su intenzivnog okusa i pomalo gorki. Najukusniji su početkom sezone.
Šparoge su niskokalorične, bogate vitamina, mineralima i vlaknima što ih čini idealnom namirnicom za sve koji žele zdravo jesti i usto održavati vitku liniju.
Istraživanja koja su se bavila nutritivnim vrijednostima šparoga pokazala su da su siromašne kalorijama, ali i da su sjajan izvor folata i kalija te antioksidansa. To ih čini idealnim namirnicama za zdravlje srca, a budući da su bogate kalijem čuvaju i kosti, jer smanjuje gubitak kalcija iz kostiju.
Šparoge su odličan izvor vitamina B6, magnezija i cinka i vrlo dobar izvor vlakana, proteina, vitamina A, C, K i E, tiamina, riboflavina, rutina, nijacina, folične kiseline, željeza, fosfora, kalija, bakra, mangana i selena. Aminokiselina asparagin dobila je ime po šparogama, jer je biljka šparoge bogata tim sastojkom.
Divlje su šparoge pomalo gorke, a za tu su gorčinu 'zaslužni' njihovi sastojci asparagin, vanilin i spargaurin. No oni također ubrzavaju oporavak nakon bolesti, dobro djeluju na rad jetre i žuči, a imaju i diuretičko djelovanje pa potiču čišćenje organizma.
Vjeruje se da blagotvorno djeluju protiv zatvora, jer su bogate vlaknima, upotrebljavaju se kao oblog protiv ekcema, a preporučuje se dijabetičarima. Djeluju i kao diuretik i pomažu pri otežanom mokrenju, kao i kod ublažavanja menstrualnih tegoba. Neutraliziraju amonijak koji nas čini umornima i štite male krvne žilice od pucanja. Šparoge su jedan od najbogatijih izvora rutina, flavonoida koji reducira kolesterol, snižava krvni pritisak i ojačava oslabljene kapilare.
Šparoge se od davnina smatraju afrodizijakom ne samo zbog svog falusnog oblika, već i zbog visokog udjela vitamina E, za koji se često zna reći da je vitamin plodnosti budući da stimulira proizvodnju seksualnih hormona.
Osobito se preporučuju trudnicama zbog folne kiseline kojom obiluju. Folna kiselina pomaže tijelu da se zaštiti od raka pluća, debelog crijeva i uterusa. U šparogama se nalazi i jak antioksidans glutatin koji štiti organizam od slobodnih radikala koji uzrokuju rak.
Šparoge se u prehrani koriste od davnih vremena, a cijenjene su zbog svog delikatnog okusa. Kultivirali su je stari Egipćani kojima je to bila 'hrana bogova', Grci i Rimljani koji su ih u sezoni jeli svježu, a sušili je da bi je mogli koristiti i preko zime. U staroj je Kini a potom i Perziji još 400 g. pr.n.e korištena u ljekovite svrhe. U srednjem vijeku izgubila je na popularnosti, ali se ponovno u 17. stoljeću vratila na jelovnike.
Smatraju se afrodizijakom zbog visokog udjela vitamina E koji je vitamin plodnosti
Šparoge se pripremaju na razne načine širom svijeta. U azijskoj kuhinji najčešće se prže i jedu u kombinaciji s mesom. U francuskoj kuhinji najčešće se kuhaju u vodi ili na pari i poslužuju s umakom hollandais, maslinovim uljem, rastopljenim maslacem ili parmezanom.
Jedu se pečene na žaru, a koriste se i u juhama i umacima. U našim su krajevima česte fritaje i omleti te rižoti pripravljeni s divljim šparogama.
Kako pripremiti šparoge?
Prije kuhanja drvenasti, tvrdi dio izdanka šparoge treba baciti. Divlje šparoge treba lomiti do dijela na kojem postaju tvrđe i gdje prestaju 'pucati'. Kod pitomih treba odrezati drvenasti donji dio koji nije jestiv, a sve osim vrška oguliti nožićem (vidi fotografije).
Svježe ubrana šparoga ima još vlažne krajeve iz kojih na pritisak nokta izlaze kapljice vode. Potrebno ju je pripremiti što ranije, u roku od 2-3 dana a najviše 7-8. Dobro se čuva u hladnjaku, zamotana u vlažnu krpu ili uspravno postavljena u posudu s oko 2 cm svježe vode. Zamrzavanje je moguće samo za oguljene šparoge ili oguljene i potom skuhane što ipak utječe na kvalitetu i okus.
Šparoge s lososom a la Mare
Potrebno za 2 odrasle osobe:
150-250 g tjestenine, najbolje penne ali može i špagete
1-2 žlice maslaca
1 režanj češnjaka, sitno nasjeckati (ne protisnuti)
1 mladi luk ili 2 tanka, narezati na kolutove zajedno sa zelenim 'perjem'
5 malih koktel rajčica ili 1 srednje velika, sitno nasjeckati a još bolje prethodno blanširati i oguliti kožicu
7-8 ili više zelenih 'pitomih' šparoga (iz uzgoja)
200 ml vrhnja za kuhanje (jedna čašica)
2 tanke kriške dimljenog lososa ili 1 komad svježeg, narezati na tanke trakice ili kockice
Muškatni oraščić
Napomene:
Količinu tjestenine odredite prema vlastitim potrebama i ukusu odnosno ovisno o tome da li vam je ovo predjelo ili glavni obrok.
Losos kupite po mogućnosti divlji losos a ne onaj iz uzgoja. Također ga možete zamijeniti i škampima koje ste zarezali uzdužno na 'leđima' ili čak sitno narezanom piletinom.
Priprema:
1. Pristavite vodu za penne ili ju skuhajte u kuhalici pa prebacite u lonac, radi uštede vremena. Posolite kad uzavrije i stavite kuhati penne. Njima obično treba oko 8 ili više minuta i tako će biti gotove istovremeno kad i umak.
2. Maslac staviti u tavu na laganu vatru, da se polako topi. Dodati sitno nasjeckani (nikako protisnuti) češnjak i mladi luk narezan na kolutove.
3. Dodati rajčice sitno nasjeckane ili prvo blanširane pa onda nasjeckane.
4. Šparoge narezati na kolutove a vrhove, kojih 5-7 cm ostaviti na stranu. Kolutove dodati u tavu da se polako kuhaju. Ako koristite svježi losos, dodajte ga u ovom trenutku. Dodati i vrhnje za kuhanje i naribati malo muškatnog oraščića te uz lagano miješanje kuhati još nekoliko minuta.
5. Vrhove prerezati po duljini i staviti na maslac kada su kolutovi već omekšali (provjera vilicom). Okus je bolji ako su pomalo hrskavi. Ako koristite dimljeni losos, dodajte ga sada i posolite i popaprite te još kratko kuhajte kako bi jelo poprimilo okus po lososu.
U slast!
Još slasnih recepata potražite u Marinoj kuharici za male (i velike)!
Tko piše ove recepte?
Mare radi kao slobodni novinar i fotograf za nekoliko medija u Hrvatskoj i Europi. Njezni radovi su prikazani na nekoliko samostalnih izložbi fotografija u Hrvatskoj i Austriji. Upravo je izdala svoju prvu knjigu kuharicu pod naszivom 'Tatina kuharica'.
Ideja za knjigu se rodila tijekom odrastanja njezinog prvog djeteta, a blog je krenuo za vrijeme druge trudnoće i nastavka eksperimentiranja s kuhanjem, a sve kako bi se zadovoljili gurmanski nepci izbirljivog sina dok joj kći obožava skoro sve. Davi se i u sarmi koju mali ne želi ni pogledati, a kamoli kušati:)
