Na cijelome svijetu u posljednjih trideset godina u porastu je učestalost javljanja raka kože, melanoma i nemelanomskih malignih tumora.
I dok se o melanomu već dosta zna i priča, o nemelanomskom raku kože javnost ne zna baš mnogo. Zašto je tomu tako i tko se sve nalazi u rizičnoj skupini, otkrila nam je uoči Svjetskog dana nemelanomskog raka kože akademkinja Mirna Šitum, specijalistica dermatologije i venerologije.
Iznimno je važno rano otkrivanje i prepoznavanje znakova melanoma, stoga su javnozdravstvene kampanje većinom usmjerene na osvješćivanje opće populacije na taj zloćudni tumor kože, odgovara nam predstojnica KBC-a Sestre Milosrdnice akademkinja Mirna Šitum na pitanje zašto javnosti nije baš poznat nemelanomski rak kože.
Dok je melanom jedan od najagresivnijih tumora kože i odgovoran za većinu smrtnih slučajeva uzrokovanih upravo zloćudnim tumorima kože, oni nemelanomski spororastući su i rijetko metastaziraju u druge dijelove tijela. Međutim, taj najčešći karcinom u bijelaca nastaje u gornjem sloju kože, epidermisu, a može rasti u dublje slojeve kože i razarati okolno tkivo, upozorava akademkinja Mirna Šitum, koja je stručnjakinja uže specijalnosti dermatološke onkologije i koja se u svojoj dugogodišnjoj liječničkoj praksi susrela s različitim slučajevima pa može potvrditi da ni nemelanomski rak kože nije bezazlen, ali ako se otkrije u ranoj fazi, uspješno se rješava kirurškim zahvatom i nakon toga nije potrebno drugo liječenje.
Za razliku od melanoma koji nastaje iz pigmentiranih (smećkasto obojenih) stanica, melanocita, nemelanomski karcinomi kože nastaju iz niza neobojenih vrsta stanica: bazalnih keratinocita (rožnatih stanica), Merkelovih stanica i drugih, ovisno o tipu nemelanomskog karcinoma kože.
Kada govorimo o nemelanomskom raku kože, najčešći su bazocelularni i planocelularni karcinom.
Bazocelularni se u 80 % slučajeva pojavljuje na licu, a ne pojavljuje se na sluznicama i ne pokazuje izrazitu sklonost metastaziranju.
Planocelularni karcinom pojavljuje se na adneksima kože (kožni privjesci, uška, nos) i sluznicama sa sposobnošću orožnjavanja. I to u obliku rožnatog čvorića, najčešće okrugla ili ovalna oblika.
Ipak, nemelanomski karcinomi kože mogu imati različite oblike i često se pojavljuju na vidljivom mjestu, na područjima kože izloženima suncu – tjemenu, licu, usnicama, ušima, vratu, rukama i nogama.
No treba obratiti pozornost na ranice koje krvare i koje ne zarastaju, kraste koje sporo zacjeljuju, ružičaste ili crvenkaste mrlje koje se mogu ljuštiti, uzrokovati svrbež, a ponekad i osjećaj boli, sjajne ružičaste, crvene, biserno bijele, pa čak i tamnije kvržice te područja kože koja izgledaju poput ožiljka, bijele ili žućkaste boje koje mogu imati i izraženiji uzdignuti rub..., kaže akademkinja Mirna Šitum, koja je upozorila i na još jednu pojavu koju ne bismo na prvu povezivali s tumorom na koži.
Promjene koje se događaju u razdoblju od nekoliko dana uglavnom su upalne prirode. Međutim, ako neka ranica ili kožna promjena ne zarasta četiri tjedna ili ne prolazi na lokalnu terapiju, potrebno je obratiti se liječniku, dermatologinja na poseban oprez upućuje i sve one koji se nalaze u rizičnoj skupini.
Tko se sve nalazi u rizičnoj skupini:
- osobe svijetle puti koje lako izgore na suncu ili su tijekom života imale sunčane opekline
- osobe koje žive na područjima s velikim brojem sunčanih dana ili mnogo vremena provode na otvorenom zbog posla ili hobija
- osobe koje se intenzivno izlažu suncu u kratkom razdoblju (npr. tijekom godišnjeg odmora) ili koriste solarij
- osobe s obiteljskom ili osobnom poviješću karcinoma kože
- osobe starije životne dobi
- imunosuprimirane osobe (zbog autoimmune bolesti ili imunološke terapije)
- osobe koje su bile izložene zračenju, nekim kemijskim kancerogenima (npr. arsen ili derivati katrana)
- osobe koje imaju teži i dugotrajniji upalni proces na koži ili duboke ožiljke na mjestu opekotina ili zacijeljenih dubokih rana
Nalazite li se već u rizičnoj skupini ili pak ne želite u nju dospjeti, potrebno je držati se mjera opreza, posebice u sunčanijim dijelovima godine i mjesecima kada intenzivnije izlažemo svoju kožu suncu.
Potrebno je izbjegavati izlaganje suncu, osobito u razdoblju od 10 sati ujutro do 16 sati poslijepodne, nositi fotoprotektivnu odjeću, šešire i sunčane naočale te nanositi kreme za zaštitu od sunca i drugih izvora UV zračenja, redovito i u dovoljnoj količini, ističe akademkinja Šitum, koja smatra da rizične skupine redovito moraju pregledavati svoju kožu, ali kako bi to činili efektno i kvalitetno, trebaju dobro poznavati rizične promjene kako bi se nova suspektna promjena otkrila na vrijeme.
A bolje prije nego kasnije, kao i kod svake bolesti. Kad god otkrili nemelanomski rak kože, izbor liječenja ovisit će o vrsti, lokalizaciji i veličini tumora te dobi bolesnika. Mnogi se nemelanomski tumori na koži u ranoj fazi brzo i lako uklone kirurškim zahvatom i često nije potrebno drugo liječenje.
U određenim slučajevima moguće je liječenje konzervativnim nekirurškim metodama liječenja kao što je krioterapija (zamrzavanje tekućim dušikom), elektrokirurškim postupcima, lokalnim citostaticima i imunomodulatorima ili je potrebno primijeniti druge metode liječenja poput fotodinamičke terapije ili zračenja. U liječenju metastatske i lokalno jako uznapredovale bolesti, kod određenih oblika karcinoma kože u obzir dolazi sustavna kemoterapija i suvremeni oblici ciljane terapije, kaže nam akdemkinja Mirna Šitum, koja još jednom upozorava na već spomenute mjere opreza osoba svijetle puti, posebice u ovim ljetnim mjesecima, kao i na važnost redovitih samopregleda pomoću kojih možemo što ranije učiti sumnjive promjene na koži i obratiti se liječniku.
