Čitanje kao jedna od jezičnih djelatnosti snažno utječe na razvoj djeteta. Ono potiče razvoj komunikacije, izricanja prvih riječi, daljnjeg govora, mašte, kritičkog mišljenja, obogaćuje rječnik, a utječe i na razvoj pažnje, odnosno usredotočenosti na određenu radnju. I upravo je čitanje od presudne važnosti za cjelokupan kasniji razvoj djeteta na svim poljima života.

Zato smo u Mjesecu hrvatske knjige, koji se obilježava od 15. listopada do 15. studenog, razgovarali s Marijom Bratonjom, profesoricom hrvatskog jezika i književnosti te diplomiranom knjižničarkom iz Osijeka koja već jedanaest godina radi upravo u knjižnici.

Ujedno je prije koju godinu pokrenula i vlastiti blog pod nazivom Mali čitači jer je primijetila da u našem podneblju nedostaju preporuke kvalitetne dječje književnosti, izuzev kampanje "Čitaj mi" i pokoje preporuke knjiga pedagoga, knjižničara, učitelja i profesora književnosti.

Zato danas na svojem blogu i stranicama društvenih mreža preporučuje najnovije naslove u skladu s vrijednostima svoje struke, dajući tako roditeljima i svima koji rade s djecom preporuke o tome kako u moru dobrih i loših naslova odabrati one adekvatne.

Čitanje od rođenja
Profesorica Bratonja otkrila nam je na što je potrebno obratiti pažnju tijekom biranja naslova za djecu do treće godine života, što učiniti kada nam knjige nisu lako dostupne, kako ona sama čita svojoj djeci te nam na koncu preporučila i nekoliko najnovijih naslova koje vrijedi pročitati.

Svatko može jednom tjedno odvojiti sat vremena za posjet knjižnici s djetetom gdje će posuditi slikovnice, pustiti dijete da istražuje među igračkama i slikovnicama

Kako nam kaže, djeci se može i treba čitati od samog rođenja, pa čak i ranije.

Svojoj sam djeci čitala i prije rođenja, ponekad i zajedno starijima i najmlađoj koja je još bila u trbuhu. Djetetu naprosto treba čitati iako još ne razumije govor jer se time stvara osjećaj bliskosti između roditelja i djeteta, dijete se osjeća sigurno i osjeća da se roditelj posvećuje baš njemu. Iako je u prvoj godini slikovnica zapravo igračka koju dijete proučava i prelistava, kasnije će postati predmet koji će zavoljeti poput igračke, napominje prof. Bratonja.

Kada se biraju slikovnice koje želimo čitati svojoj djeci ili djeci s kojom radimo, najvažnije je, napominje Marija, da slikovnica odgovara dobi djeteta u pogledu teksta, ali i u pogledu ilustracija.

Dok je dijete manje, ilustracije trebaju biti veće, jednostavne i razumljive, bez previše detalja. Tekst u kvalitetnoj slikovnici treba biti razumljiv, logičan i originalan. I on, naravno, ovisi o dobi djeteta. Na početku će to biti samo pojmovi, pisani velikim fontom slova, a kasnije će se tekst proširivati, a font smanjivati. Materijal od kojeg je slikovnica načinjena treba biti kvalitetan, otporan na habanje. Slikovnica bi trebala biti bez oštrih rubova, oslikana neškodljivim bojama, govori Marija.

Kako dodaje, najmanjoj su djeci posebno zanimljive slikovnice od mekanoga materijala, maštovitih oblika. Također rado listaju i interaktivne slikovnice s prozorčićima, krugovima koji se okreću, pomicaljkama, rupama. Format slikovnice također treba biti prilagođen dobi djeteta. Manjoj djeci najbolje odgovara format 20 x 20 cm ili 15 x 20 cm, dok veći mogu čitati slikovnice raznih formata.

Stjecanje vještina putem slikovnica
Osim što utječu na već spomenuti dječji razvoj, slikovnice mogu imati i snažnu edukativnu funkciju.

U to sam se uvjerila sa svojom djecom. Primjerice, otkada smo počeli čitati seriju slikovnica o higijeni nakladničke kuće Evenio, nema šanse da se zaborave oprati ruke ili zubi. Stalno se spominju Mrljek i Prljek, zloćkaste bakterije, izvode se igrokazi, prelistavaju slikovnice opet i opet. Jako su ih se dojmile.

Pomoću slikovnica i dječjih knjiga djeca ne samo da uče o socijalnim i drugim vještinama, higijeni, pozitivnim karakteristikama, svojim osjećajima, nekim situacijama u kojima bi se mogli naći, već uče o životu, ističe profesorica i knjižničarka.

Kada pak djeca uđu u predškolsku i ranu školsku dob, slikovnice mogu biti od presudne važnosti u fazi početnog čitanja. Naime, slikovnice namijenjene predškolskom uzrastu najčešće su pisane fontom kakav se nalazi i u početnicama za prve razrede te su zato idealna pomoć u učenju čitanja.

To zna i Marija koja svoje troje djeci čita od prvog dana, a sada pak oni sami posežu za slikovnicama koje im je ona nekada čitala.

Dogodilo nam se to da je Mihaelu, koji pohađa drugi razred, i Tei, koja pohađa prvi razred, zanimljivo čitati slikovnice koje smo im čitali dok su bili jednogodišnjaci jer ih sad mogu samostalno čitati. Velik je to ponos, i za njih i za nas roditelje. I zato nastavljamo čitati svakodnevno. Često ih ulovim kako sve troje zajedno pregledavaju atlase, enciklopedije i objašnjavaju si međusobno što piše, sa smiješkom govori ponosna mama.

Knjižnice kao mjesta stvaranja ljubavi prema čitanju
Međutim, realnost je takva da nemaju sva djeca roditelje poput nje i njezina supruga, odnosno zaljubljenike u pisanu riječ, no vjeruje da se uz malo dobre volje i tome može doskočiti.

Ako roditelj nema afiniteta prema čitanju i ne posjeduje niti jednu knjigu, ipak može to promijeniti s djetetom. Ako već neće kupovati slikovnice, uvijek postoje knjižnice. Veliku ulogu u ljubavi prema čitanju kod nas je odigrala lokalna knjižnica i redoviti odlasci u nju.

Svatko može jednom tjedno odvojiti sat vremena za posjet knjižnici s djetetom, gdje će posuditi slikovnice, pustiti dijete da istražuje među igračkama, slikovnicama i dječjim knjigama. Vjerujem da bi s vremenom i taj roditelj dobio želju posuditi nešto za sebe i razviti afinitet prema čitanju, zaključuje.

Djetetu treba čitati iako još ne razumije govor jer se time stvara osjećaj bliskosti između roditelja i djeteta.

Profesorica Bratonja za kraj nam je preporučila nekoliko novih naslova koje možete potražiti već prilikom prvog odlaska u knjižnicu ili knjižaru.

Evo njezina odabira knjiga za jasličku dob (od 0 do 3 godine):

• Serija slikovnica o sreći / tuzi / strahu / ljutnji, T. Gjurković, T. Knežević i J. Brezovec, Evenio

• Lola ide u vrtić i sve ostale iz serije, Naša djeca

• Pino uči govoriti/Pino uči prve riječi, M. Galewska Kustra, Planet Zoe

• Moji prvi brojevi/oblici/suprotnosti/životinje/zvukovi/boje, M. Davenport i C. Roberts, Školska knjiga

• Uspavanke za pospanke, Ž. Mezić i B. Nazansky, Mozaik knjiga

• Miro i Mara, sve iz serije, R. Mlinarec i D. Šunk, V.B.Z.

• Puža prati, brojeve ćeš znati, Profil

Sve su ove knjige pažljivo odabrane u skladu s potrebama djece jasličkog uzrasta, uz edukativnu i odgojnu notu, a za nešto stariju djecu primjerene su nezaboravne knjige uz koje će zavoljeti čitanje.

Subotnja jutra u Marijinom domu započinju uz čitanje
Subotnja jutra u Marijinom domu započinju uz čitanje (Foto: Marija Bratonja)