U periodima poput ovog u kojem se trenutno nalazimo, u kojem je svijet suočen s koronavirusom, količina takvog sadržaja je povećana pa se postavlja pitanje kako izbjeći stres uzrokovan vijestima koje nas plaše, a istovremeno ostati informiran.
POVEĆANA ZABRINUTOST
Američka psihološka asocijacija provodila je istraživanja među Amerikancima koja su pokazala da se osjećaj zabrinutosti zbog neke teme povećava kada mediji o njoj češće izvještavaju.
Konkretno, klimatske promjene i seksualno uznemiravanje, teme o kojima su američki mediji u prošloj godini često izvještavali, uzrokovale su znatno veći stres u 2019. nego u 2018. godini.
Više od polovice sudionika studije (54 posto) reklo je da želi biti informirano o događajima u svijetu, ali i da im, istovremeno, pregledavanje vijesti stvara stres.
Da konzumiranje vijesti može dovesti do stresa, potvrdila nam je i psihologinja i psihoterapeutkinja Sena Puhovski iz Zagrebačkog psihološkog društva, s kojom smo provjerili i što činiti u takvim situacijama.
Čitanje, slušanje, gledanje uznemiravajućih vijesti može kod ljudi izazvati čitav niz osjećaja: uznemirenost, zabrinutost i tjeskobu, paniku, ljutnju, strah, a za neke može biti i okidač za retraumatizaciju. Može nas i dovesti u stanje stresa, rekla je i nastavila:
Stres je stanje koje ovisi o našoj subjektivnoj procjeni i samim time ne predstavljaju svim ljudima iste situacije stres (primjerice za neke je kašnjenje izrazito stresno, dok je za neke druge uobičajeno i nimalo stresno), objasnila je i dodala da to koliko ćemo uznemireni biti konzumacijom nekih vijesti ovisi o tome koliko nam je sadržaj koji čitamo blizak i doživljavamo ga ugrožavajućim, kao i o nekim našim osobinama, prošlim iskustvima, kontekstu u kojem se konzumacija vijesti događa…
Primjerice, čitanje o koronavirusu nije izazivalo jednaku uznemirenost dok je to bilo negdje u dalekoj Kini, pa u Europi, a sada i u Hrvatskoj, objasnila je.
Neprekidna online prisutnost svakako može biti preplavljujuća i otežavati nam da stvorimo neku zdravu perspektivu, odmak i kritičnost naspram onoga što konzumiramo.
IZLOŽENOST KOJU JE MOGUĆE KONTROLIRATI
A što učiniti kada nam konzumacija vijesti izaziva snažne reakcije? Loše stvari neće se prestati događati, a u današnjem vremenu teško se u potpunosti isključiti…
I Puhovski se slaže da je vlastitu izloženost vijestima zahtjevno kontrolirati, ali i da - nije nemoguće.
Objasnila je da će osoba koja je uznemirena vijestima upravo zbog straha konzumirati još veću količinu vijesti jer će joj informacije dati osjećaj kontrole i potencijala za samozaštitu, a zbog takvih je situacija, smatra, bitno da se podigne razina medijske pismenosti i da naučimo konzumirati vijesti.
To jednostavno znači da moramo znati kojim izvorima vjerujemo i zašto, gdje možemo naći točnu informaciju o određenoj temi, kako prepoznati senzacionalistički napisane ili napravljene priloge, objasnila je i poručila da je u konačnici u redu uzeti i predah, onakav kakav je svakome osobno potreban.
Danas živimo tako da smo kroz cijeli dan 'uključeni'. Za mnoge je, da ne kažem za većinu, prva stvar koju ujutro učine i zadnja koju učine prije spavanja to da pogledaju mobitel.
Ta neprekidna online prisutnost svakako može biti preplavljujuća i otežavati nam da stvorimo neku zdravu perspektivu, odmak i kritičnost naspram onoga što konzumiramo, kaže Puhovski.
Čitanje, slušanje, gledanje uznemiravajućih vijesti može kod ljudi izazvati čitav niz osjećaja: uznemirenost, zabrinutost i tjeskobu, paniku, ljutnju, strah, a za neke može biti i okidač za retraumatizaciju.
Govoreći o trenutačnoj situaciji s koronavirusom, rekla je da je ona takva da može proizvesti paniku. Iako je dio u kojem ljudi žele biti informiran svima jasan, smatra da je bitno informacije tražiti na adekvatnim mjestima.
Koliko mi je poznato, na web-stranici Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo dostupne su relevantne informacije koje se osvježavaju svaka 24 sata. Dakle moguće je u ovoj specifičnoj situaciji informirati se bez izloženosti dodatnom zastrašivanju i dezinformacijama, kaže.
Navela je neke od postupaka koji mogu pomoći da u ovakvim situacijama izbjegnemo osjećaj panike:
- Pronađite pouzdan izvor informacija.
- Nemojte biti uronjeni u vijesti tijekom cijelog dana.
- Prekidajte situacije koje izazivaju uznemirenost, a ne donose nove informacije.
- Budite svjesni da je ovo situacija u kojoj se lako počnu širiti dezinformacije.
- Činite ono što vas i inače opušta i pomaže u situacijama uznemirenosti. Za svakog je to različito: šetnja bez mobitela, slušanje glazbe, razgovor s prijateljima o trivijalnim stvarima, kupka, gledanje omiljene serije, igra s djecom…
Na kraju, Puhovski je uputila i apel onima koji informacije prenose da se suzdrže od senzacionalizma te da ne šire paniku i ne plasiraju dezinformacije.
