Međutim, iako je ovo razdoblje savršena prilika za početak volontiranja, ono ne bi smjelo ostati ograničeno samo na blagdane. Volontiranje može postati trajna i važna dimenzija naših života, pružajući nam osjećaj svrhe i pomažući zajednici tijekom cijele godine.
Zašto volontiramo?
Motivi za volontiranje su raznoliki. Neki žele vratiti zajednici, drugi traže osobno ispunjenje, dok treći žele provesti vrijeme radeći nešto korisno. Smatra se da ljudi koji volontiraju često osjećaju veću emocionalnu povezanost s drugima, manje su skloni stresu i razvijaju osjećaj zadovoljstva svojim doprinosom.
Kada pomognemo nekome tko je u potrebi, svjesno ili nesvjesno mijenjamo nečiji život nabolje, ali vlastiti. Volontiranje nas uči empatiji, jača našu sposobnost suosjećanja i podsjeća nas na to koliko je važno brinuti za druge.
Volontiranje ne mora uvijek biti povezano s velikim, organiziranim akcijama. Ponekad je dovoljno pomoći susjedu s kućanskim poslovima, posjetiti starije osobe koje žive same ili donirati odjeću i hranu. Svaka gesta, bez obzira na veličinu, nosi sa sobom potencijal za promjenu.
Što zajednica dobiva volontiranjem?
Svaka zajednica ovisi o volonterima. Bez njih mnoge inicijative kao što su pomoć beskućnicima, pružanje podrške siromašnim obiteljima ili očuvanje okoliša ne bi bile moguće.
Kada se redovito uključujemo, ne samo da pružamo podršku nego i pomažemo u izgradnji snažnijeg društva. Širenje svijesti o važnosti volontiranja također potiče druge da sudjeluju, stvarajući lančanu reakciju dobrote.
Što se ranije počne s praksom volontiranja, to će prije ono utjecati i na izgradnju te navike kod naše djece. Ona tako uče o važnosti solidarnosti, razvijaju osjećaj odgovornosti i empatije te shvaćaju koliko i male geste mogu imati velik utjecaj.
Primjerice, može se početi s doniranjem igračaka, sudjelovanjem u radionicama za starije osobe, izradom čestitki ili ukrasa za osobe u bolnicama ili domovima za starije i nemoćne i slično. Kad djeca sudjeluju u ovim aktivnostima, volontiranje postaje zabavno i edukativno iskustvo koje im ostaje u sjećanju.
Volontiranje ne bi smjelo biti rezervirano samo za blagdane. Iako je prosinac idealno vrijeme za početak volontiranja, važno je zapamtiti da potrebe u zajednici postoje tijekom cijele godine. Ljetni mjeseci, primjerice, često su vrlo izazovni za humanitarne organizacije jer tada ima manje volontera.
Kako bismo volontiranje učinili trajnim dijelom našeg života, možemo pronaći organizaciju ili inicijativu koja je usklađena s našim interesima, odvojiti jedan vikend u mjesecu za sudjelovanje u volonterskim aktivnostima, motivirati prijatelje ili članove obitelji da nam se pridruže, razgovarati s kolegama i zajednički organizirati akcije unutar radnog kolektiva i slično.
Također, važno je osvijestiti da volontiranje nije samo davanje – to je i primanje. Ljudi koji volontiraju često ističu kako su stekli nova prijateljstva, naučili nove vještine i postali svjesniji vrijednosti malih stvari u životu.
Kako bismo volontiranje pretvorili u trajnu naviku, možemo početi ovim koracima:
1. Postavimo ciljeve: Koje područje nas zanima – socijalna pravda, okoliš, obrazovanje? Koje su naše mogućnosti i koliko vremena možemo izdvojiti?
2. Istražimo opcije: U Hrvatskoj postoji mnogo organizacija poput Crvenog križa, Caritasa, udruga za zaštitu životinja ili ekoloških inicijativa.
3. Pratimo svoj napredak: Zapisivanje svojih volonterskih aktivnosti može nas motivirati da nastavimo.
Konkretne volonterske prilike u Hrvatskoj
Ako želite volontirati, Hrvatska nudi brojne mogućnosti koje odgovaraju različitim interesima i dostupnom vremenu. Evo nekoliko konkretnih ideja:
1. Crveni križ
Crveni križ Hrvatske tijekom cijele godine organizira humanitarne akcije, od prikupljanja hrane za obitelji u potrebi do edukativnih radionica. Jedna od redovitih inicijativa je "Solidarnost na djelu," gdje volonteri prikupljaju donacije, sortiraju robu i sudjeluju u njenoj distribuciji. Možete se prijaviti u lokalni ured Crvenog križa u svom gradu.
2. Volontiranje u udrugama za zaštitu životinja
Ako volite životinje, pridružite se udrugama poput "Noina arka" u Zagrebu ili lokalnim skloništima za životinje. Možete pomagati u hranjenju, šetnji pasa ili sudjelovati u akcijama udomljavanja. Pojedine udruge često traže volontere i za privremeni smještaj životinja.
3. Pružanje podrške starijima i nemoćnima
Caritas nudi programe posjeta starijim osobama, posebno onima koji su sami i trebaju društvo. To može uključivati jednostavne stvari, poput razgovora, čitanja knjiga ili pomaganja u kućanskim poslovima. Lokalne zajednice često organiziraju slične akcije, pa se informirajte u općini ili župi.
4. Ekološke akcije čišćenja okoliša
Udruge poput "Zelene akcije" i "Plavi svijet" redovito organiziraju aktivnosti vezane za očuvanje prirode. Primjerice, možete sudjelovati u čišćenju plaža, sadnji stabala ili edukaciji o održivom načinu života. Također, svake godine održava se akcija "Zelena čistka," najveća ekološka kampanja u Hrvatskoj, u kojoj sudjeluju tisuće volontera.
5. Pomozite djeci i mladima edukativnim programima
Ako želite raditi s djecom i mladima, pridružite se organizacijama poput "Centra za nestalu i zlostavljanu djecu" ili "Volonterskog centra Zagreb." Oni često traže volontere za mentorstvo, pomoć pri učenju ili vođenje kreativnih radionica.
Ukjučimo li i djecu u volontiranje, učimo ih empatiji.
6. Prikupljanje poklona za djecu u potrebi
U prosincu, ali i tijekom cijele godine, udruge kao što je "Mali zmaj" u Zagrebu organiziraju akcije prikupljanja školskog pribora, odjeće i igračaka za djecu iz socijalno ugroženih obitelji. Svojim doprinosom ne samo da usrećujete djecu, već i učite vlastitu obitelj važnosti dijeljenja.
7. Pomaganje u pučkim kuhinjama
U mnogim gradovima Hrvatske postoje pučke kuhinje koje svakodnevno hrane one u potrebi. Volonteri mogu pomagati u pripremi i podjeli hrane. U Zagrebu je, primjerice, jedna od poznatijih pri Franjevačkom samostanu u Sigetu.
Volontiranje u prosincu može biti prvi korak prema stvaranju trajne navike koja obogaćuje i naš život i zajednicu u kojoj živimo. Neka blagdanski duh darivanja ne ostane ograničen na nekoliko tjedana, već postane trajni dio našeg identiteta. Pomažući drugima, pomažemo i sebi – razvijamo osjećaj svrhe, širimo pozitivnu energiju i činimo svijet boljim mjestom.
