No što ako vam se na vrhuncu ljeta čini da više uopće nemate energije ni za što?
Ne umišljate. Ljetni burnout odnosno izgaranje zaista postoji.
Burnout ili sindrom izgaranja već dugo nije rezerviran samo za korporativni svijet.
Iako je izvorno opisan kao posljedica dugotrajnog poslovnog stresa, danas znamo da se burnout javlja i u svakodnevici žena koje balansiraju posao, brigu o djeci, obiteljske odnose, kućanske obaveze, vlastita očekivanja… i sve to pod ljetnim suncem.
Simptomi ljetnog burnouta su:
- konstantan umor, čak i nakon spavanja
- osjećaj emocionalne iscrpljenosti
- pad koncentracije i motivacije
- razdražljivost i nemir
- fizičke tegobe poput glavobolje, nesanice ili stisnutih mišića
- osjećaj da svi drugi uživaju, a vi samo „preživljavate“ ljeto
Zašto ljeti dolazi do burnouta?
Ljeto nam, barem u teoriji, nudi više slobodnog vremena, duže dane, više prilika za opuštanje. No stvarnost je često drugačija. Evo nekoliko razloga zašto mnogi upravo tijekom ljeta dosegnu granice izdržljivosti.
1. Povećane obaveze, a manje resursa
Ako imate djecu, znate da ljeto često znači više posla, a ne manje. Djeca su kod kuće, nema školskih ili vrtićkih aktivnosti, a vi istovremeno pokušavate raditi, organizirati svakodnevicu i smisliti kako ih zabaviti.
Na poslu možda preuzimate zadatke kolega koji su na godišnjem odmoru. I dok svi „odmaraju“, vi osjećate sve veći teret.
2. Neravnoteža između želja i stvarnosti
Možda želite bijeg na more, ali si ga trenutačno ne možete priuštiti. Možda ste sanjali o putovanju diljem države, a našli ste se kod kuće s neispravnim autom i beskrajnim popisom obaveza. Kada postoji razlika između onoga što biste htjeli i onoga što vam je dostupno, stvara se tihi, ali snažan unutarnji pritisak.
3. Fizička iscrpljenost zbog vrućine
Visoke temperature i sparina iscrpljuju tijelo. Poremećen san, znojenje, pad energije i otežana koncentracija utječu na mentalno stanje. I fizički umor se nerijetko prelijeva u emocionalnu iscrpljenost.
Tko je najčešće pogođen?
Ljetni burnout ne bira, ali psihologija pokazuje da su posebno ranjive žene koje balansiraju više uloga – partnerice, majke, zaposlenice, kćeri; perfekcionistice loje ne znaju stati bez osjećaja krivnje i one koje sve drže pod kontrolom te osobe koje su nedavno prošle emocionalno težak period poput prekida, gubitka supružnika ili posla.
Ako ste u bilo kojoj od ovih skupina, vjerojatno ste skloni zanemariti vlastite potrebe i staviti sve druge ispred sebe. Upravo zato je važno zastati.
Što možete učiniti da si pomognete?
Ovakva situacija nije nerješiva.
1. Resetirajte očekivanja
Ne morate imati savršeno ljeto. Dovoljno je da ga imate onakvo kakvo vam odgovara. Možda to nije putovanje, nego dan proveden u hladu uz knjigu. Možda nije društvo, nego samoća. Dajte si dopuštenje da redefinirate što odmor znači za vas.
2. Uvedite male, ali učinkovite pauze
Ne morate čekati godišnji. Pokušajte svaki dan pronaći sat vremena samo za sebe. Bez ekrana, bez obaveza, bez grižnje savjesti. To može biti jutarnja kava na balkonu, kratka šetnja ili opuštajuća kupka. Male stvari čine razliku.
3. Osvijestite što vas točno iscrpljuje
Je li to posao? Obiteljska dinamika? Uspoređivanje s drugima? Kada prepoznate izvor stresa, lakše ga je neutralizirati. Vođenje dnevnika ili jednostavno izgovaranje misli naglas može biti ljekovito.
4. Postavite granice
Niste dužni svima biti dostupni. Ne morate se odazvati svakom pozivu, otići na svaki događaj ni odgovoriti odmah na svaku e-poruku. Vaše granice su legitimne i potrebne.
5. Podsjetite se da ne morate sve stići
Ne morate izvući maksimum iz svakog dana. Ne morate kuhati ručak, srediti stan i organizirati izlet. Dovoljno je da ste prisutni za sebe.
Dajte si prostor da usporite, a ako osjećate da je potrebno, potražite i stručnu pomoć.
U mnogim lokalnim domovima zdravlja postoje dnevne bolnice koje nude pomoć psihologa i psihijatra na koje vas može uputiti vaš liječnik obiteljske medicine.
