Ljubavni su klasici kao dobro vino. Što ih više čitamo, to se više uvjeravamo u njihovu književnu vrijednost i bezvremenski magnetizam kojim oduševljavaju generacije čitatelja.
Upravo smo zato u mjesecu ljubavi za vas izdvojili romane koji se ubrajaju u vrhove svjetske književnosti ili su pak osvojili milijune čitatelja diljem svijeta, što zbog samog teksta, što zbog filmskih adaptacija.
Nicholas Sparks: „Bilježnica“
Još jedan roman u kojem je neizbježnu ulogu odigrala i društvena ljestvica dolazi iz pera Nicholasa Sparksa. Dakako, riječ je o „Bilježnici“, koja ne osvaja samo svojim tiskanim izdanjem nego i ekranizacijom u kojoj je glavnu ulogu odigrao Ryan Gosling. Ove bi pak godine trebala zaživjeti i na brodvejskim daskama.
Priča počinje kada Noah, posjećujući Allie u domu za starije i nemoćne osobe, čita zapis iz bilježnice o snažnoj ljubavi mladog para koji su razdvojile staleške razlike. Naime, mladog i siromašnog Nou Allieini roditelji smatrali su nedostojnim njihove kćeri te su joj namijenili brak s uglednim odvjetnikom. Njihovi se životni putevi razilaze, no nakon završetka Drugog svjetskog rata Noah se vraća u Sjevernu Karolinu. Još uvijek voli Allie istim žarom, a ni ona ne može zaboraviti mladića koji joj je davno ukrao srce. U jednom trenutku saznajemo da Noah čita bilježnicu svojoj ženi koja pati od Alzheimerove bolesti.
Jane Austen: „Ponos i predrasude“
Otkada je davne 1813. godine prvi put objavljen, roman „Ponos i predrasude“ uvijek se nanovo nalazi na ljestvicama ne samo najboljih ljubavnih romana nego i najboljih djela svjetske književnosti. Osim o ljubavi, roman progovara i o važnosti obrazovanja, obitelji, reputacije i predrasuda kojima je društvo često ispunjeno, kao i važnosti sklapanja braka iz pravih razloga, neovisno o nečijem društvenom statusu.
Protagonisticu Elizabeth upoznajemo u trenutku kada se u susjedstvo njezine obitelji privremeno smješta gospodin Bingley, što njezina majka vidi kao idealnu priliku za udaju jedne od svojih kćeri. Naime, njezina je životna misija dobro udati svojih pet kćeri, posebno najstarije Jane i Elizabeth.
No Elizabeth nije ni na kraj pameti udati se za nekoga samo zbog njegova materijalnog bogatstva, a njezin će se život promijeniti iz temelja kada upozna gospodina Darcyja, prijatelja gospodina Bingleyja. Iako ga na prvu ne može podnijeti, on ipak u njoj budi neke sasvim nove osjećaje, a kada se obitelj nađe u problemima, upravo će Darcy pružiti pomoć.
Kako radnja napreduje, Liz sazrijeva od djevojke do žene, a slično je i s Darcyjem, koji zbog ljubavi prema njoj nadvlada svoj nedostatak socijalnih vještina i ponos koji je u njega usadilo visoko društvo. Upravo su zato do danas ostali primjer prave ljubavi koja nije uvijek idealna ni jednostavna, ali je zato iskrena i svaku eventualnu prepreku vidi kao novi izazov koji treba nadvladati.
Liz i Darcy primjer su prave ljubavi koja nije uvijek idealna ni jednostavna, ali je zato iskrena i svaku prepreku vidi kao novi izazov koji treba nadvladati.
Prateći jednu ljubavnu priču od njezinih nevinih mladenačkih početaka, razdvajanja, ponovnog ujedinjenja, odgajanja djece, sretnih dana pa sve do duboke starosti i dijagnoze bolesti, autor je stvorio moderni klasik koji ne prestaje oduševljavati čitatelje diljem svijeta.
Gabriel Garcia Marquez: „Ljubav u doba kolere“
Još jedna svjetska uspješnica prema kojoj je također snimljen i istoimeni film govori o dugovječnoj ljubavi Florentina Arize i Fermine Daza. Zaljubili su se u svojoj mladosti i maštali o zajedničkoj budućnosti, no njihova je veza naprasno prekinuta protivljenjem Ferminina oca.
Ipak, mladi i dalje potajno razmjenjuju pisma, no kada se sretnu nakon nekog vremena, Fermina u njemu vidi samo stranca pa prihvaća bračnu ponudu dr. Urbina, koji svoje djelovanje posvećuje borbi protiv kolere i napretku društva u kojem živi. Međutim, nakon pune pedeset i tri godine, sedam mjeseci i jedanaest dana dobit će novu priliku za ljubav.
Marquez humorom, ponegdje i groteskom, nastoji prikazati sve ljepote, ali i poteškoće prave dugovječne ljubavi. Jednako tako ocrtava i sve uspone i padove koji se događaju u prosječnim brakovima te dokazuje da je moguće ostvariti pravu ljubav u bilo kojoj životnoj dobi. Ljubav nema nikakve veze s godinama.
Erich Segal: „Ljubavna priča“
Knjiga kojoj je i iz samog naslova vidljiva tematika proizašla je iz pera Ericha Segala, a prvi je put objavljena na samo Valentinovo 1970. godine. Zanimljivo je da je prvo nastala kao scenarij za film, a tek je potom pretvorena u knjigu.
Spajajući romantiku, humor, ali i tragediju, priča prati dvoje studenata – Olivera i Jenny – iz dvaju potpuno različitih svjetova za koje su već isplanirani različiti životi. Međutim, kako to obično biva, planovi su jedno, a život drugo. Odluče slijediti svoju ljubav, pa makar to značilo da Oliver mora prekinuti sve veze sa svojim ocem, no kada se napokon čini da im je krenulo nabolje, na put im staje Jennyina dijagnoza teške bolesti.
Marquez je pokazao da ljubav ne poznaje godine.
Uz brojna dosadašnja izdanja ne prestaje oduševljavati čitateljsku publiku, napose onu mlađu koja se vrlo lako može poistovjetiti s protagonistima, no kritika je podijeljena. Dok je s jedne strane nesumnjivo riječ o ljubavnoj priči koja će oduševiti svakog zaljubljenika u ljubavne romane, neki kritičari nisu mu bili skloni. S duge strane, knjiga je ovjenčana i nagradama te je čak 41 tjedan bila najprodavanija prema ljestvicama New York Timesa.
John Fowles: „Ženska francuskog poručnika“
Popis završavamo kako smo i počeli – viktorijanskom Engleskom u čijem se okrilju stvara još jedna ljubavna priča koja osvaja i koja se danas ubraja u vrhove svjetske književnosti. U središtu priče je Sarah, koju okolina u malom mjestu Lyme Regis posprdno naziva „ženskom francuskog poručnika“ zbog „grijeha“ iz mladosti – veze s oženjenim pomorcem. Dok Sarah i dalje čeka svog odabranika, u mjesto sasvim slučajno dolazi Charles, zaručnik prelijepe i vrlo bogate Ernestine, a njihov sudbinski susret zacrtat će daljnji razvoj priče.
Isti naslov, druga priča: Sedam knjiga koje su puno bolje od filma
No ono po čemu se ovaj roman ističe među svima navedenima i zašto se smatra remek-djelom jest to što u ovoj priči nema isključivo sretnog ili nesretnog završetka. Klasična forma pripovijedanja obogaćena je nuđenjem čak triju različitih završetaka – a na čitatelju je da ih interpretira i za sebe odabere onaj koji, prema njegovu mišljenju, najbolje nadopunjuje ovu ljubavnu priču.
