Više je nego očito zašto se Danska često naziva jednom od najsretnijih zemalja na svijetu. Osim što svojim stanovnicima nudi savršenu ravnotežu poslovnoga i privatnoga života, besplatno visoko obrazovanje i besprijekoran vozni red vlakova, nadmašuje ostatak svijeta i po broju zapaljenih svijeća po kućanstvu
Nitko ne zna više o sreći – koju Danci nazivaju lykke – od Meika Wikinga, direktora Instituta za istraživanje sreće i autora bestselera "Hygge – danski recept za sretan život“.
Meik Wiking nas vodi u lov na blago, a u kratkom intervjuu nam je otkrio i pozadinu čitave priče. Zašto upravo Danska, što znači sreća i njegov pogled na cijelu priču provjerite u nastavku.
Koja je razlika između Lykke i Hygge? Je li jedno šira verzija drugoga?
Danska radi puno na tome da stvori dobre uvjete za život, a Danci su dobri u fokusiranju na jednostavne užitke. Na zajedništvo. Na opuštanje, tvrdi Meik Wiking, direktor Instituta za istraživanje sreće u Danskoj.
Hygge je danska tradicija zajedništva, topline, opuštanja - i uživanja u jednostavnim zadovoljstvima. Lykke je danska riječ za sreću - a u svojoj novoj knjizi čitatelje vodim kroz svjetsku potragu za srećom. Opisujem što ljudi rade po pitanju sreće u raznim dijelovima svijeta i što od njih možemo naučiti.
Obje knjige pričaju o tome zašto su neki ljudi sretniji od drugih i što od njih možemo naučiti. Danska radi puno na tome da stvori dobre uvjete za život, a Danci su dobri u fokusiranju na jednostavne užitke. Na zajedništvo. Na opuštanje. To je bit hyggea. Umjetnost stvaranja ugodne atmosfere. Ipak, s knjigom Lykke sam želio čitatelje odvesti na lov na sreću.
Na primjer, u Francuskoj ljudi imaju sjajnu kulturu vezanu za hranu. Nije stvar samo u hranu, nego u cijelom iskustvu oko nje i u tome kako potiče ljude da provode vrijeme zajedno i druže se. Francuzi više vremena provode za stolom, ali to ne znači i da su u globalu deblji, već im je kultura oko toga drugačija nego u drugim dijelovima svijeta.
Zašto su po vašem mišljenju Danci najsretniji ljudi na svijetu? Skandinavija je mračan i hladan dio svijeta i kako to da su baš tamo ljudi najsretniji? Koji ekonomski sustav je najpogodniji za sreću?
Mislim da je u redu reći da su sve nordijske zemlje sretne zemlje, ne samo Danska. Sretni ljudi su diljem svijeta, a važno je istaknuti da se tu radi o prosjecima. Danska je ugodna zemlja za živjeti, uvjeti su odlični i kvaliteta života je drugačija. Ipak, Danska nije utopija niti drži monopol sreće u svijetu.
Mislim da Danska, kao i ostale skandinavske zemlje, dobro balansira između dobrih uvjeta i provođenja istih. Zdravstveni sustav je dobar, obrazovanje je besplatno, svi imaju jednake uvjete u svemu. To su sve stvari koje vode kvalitetnijem životu. Mnogi će se zapitati kako to da smo tako sretni, a plaćamo tako velike poreze. Moj odgovor je da smo sretni upravo zato jer plaćamo velike poreze. Investiramo u kvalitetu života.
Jeste li pronašli sličan izraz kao što je lykke i u drugim državama?
Da, svaki jezik ima riječ za sreću. To je ono što nas ujedinjuje kao ljude. Svi mi tražimo sreću.
Možete li nam dati definiciju lykkea bez da koristite izraze iz knjige?
Mnogi me pitaju kako je moguće da mogu mjeriti nešto tako subjektivno kao što je sreća, ali moj odgovor na to je da istražujem depresiju, da li bi mi postavili isto pitanje? Još uvijek nisam čuo dobar argument zašto sreća ne bi bila nešto što se može mjeriti u znanosti. Zašto ne bismo probali shvatiti nešto što nam je možda i najvažnije u životu? Istražujem tri različite dimenzije sreće - zadovoljstvo u životu, efektivna sreća i na kraju svrha i značenje.
Što je sljedeće nakon Hygge i Lykke?
Ja uvijek istražujem stvari vezane za dobar život - to je vezano za moj posao i postalo mi je čak i hobi.
Kojih 5 materijalnih stvari bi mogle biti metafora za lykke?
Mislim da moramo odvojiti sreću i materijalne stvari. Da, novac je važan do određenog momenta, a nakon toga se moramo fokusirati na druge stvari poput svrhe u životu i povezanosti s drugima.
Koje piće i hrana su najviše lykke?
Mislim da je najbolje jelo koje sam probao u životu iz Rima, tjestenina. Satima sam šetao gradom da pronađem adekvatan restoran, a mislim da je i moj veliki apetit važan dio svega.
