Djeca su najbolji učitelji. Potiču nas na razmišljanje o vlastitim postupcima, stavovima i promjenama u svijetu. Uče nas kako biti bolji. Uče nas kako bez ustručavanja krenuti za onime za što smatramo da je ispravno.

Galerija

Neki od njih zauvijek su upisani u svjetsku povijest, a neki tek grade svoj put prema tome. No svima na ovom našem popisu zajedničko je to što su prepoznali probleme u svojoj okolini i hrabro reagirali, bez razmišljanja o tome tko će što misliti o njima ili njihovim postupcima.

Mnogi od njih mogu i nama starijima biti primjer toga da uistinu mi sami trebamo biti promjena koju želimo vidjeti u svijetu.

Julia Bluhm
Magazini namijenjeni tinejdžerskoj populaciji često su pravi izvor nesigurnosti za njih. Promiče se samo određeni tip „savršenih“ djevojaka, a to je zamijetila i Julia Bluhm.

Obratila se magazinu Seventeen te sa svojih 14 godina uspješno uvjerila urednicu da se na naslovnici objavljuju fotografije bez korištenja Photoshopa, i to fotografije stvarnih tinejdžerki. I danas se bavi feminističkim pitanjima te promicanjem važnosti obrazovanja žena, a ne samo njihova vanjskog izgleda.

Anne Frank
Anne Frank (Foto: Profimedia.hr)

Anne Frank
Ime koje će zauvijek ostati otisnuto u povijest kada je u pitanju holokaust svakako je Anne Frank.

Iako tijekom pisanja svoga dnevnika nikada nije ni zamišljala da će jednog dana biti objavljen i postati simbol borbe protiv povijesti koja se više nikada ne smije ponoviti, danas je upravo to – najočitiji pisani dokaz o tome koliko daleko može ići ljudska zloća i želja za vladanjem. No istodobno oduševljava njezina vedrina i njezin odnos prema svijetu koji je okružuje, njezina zrela razmišljanja koja nas mogu mnogome poučiti

Njezin dnevnik postao je nezaobilazno štivo, svjedok povijesti, a 2009. uvršten je u organizaciju Memory of the World Register, koja čuva vrijednu dokumentaciju iz čitava svijeta od uništenja.

Greta Thunberg održala je govor i u Europskom parlamentu u Strasbourgu
Greta Thunberg održala je govor i u Europskom parlamentu u Strasbourgu (Foto: AFP)

Greta Thunberg
Sada već planetarno popularna Greta postala je poznata svjetskoj javnosti kada je pokrenula prosvjede za klimu u svojoj rodnoj zemlji Švedskoj. Odbijala je ići u školu zbog lošeg odnosa švedskih i svjetskih vlasti prema klimatskim promjenama te danima prosvjedovala ispred zgrade švedskog parlamenta. Održala je govore pred najvećim svjetskim moćnicima upozoravajući ih na to što rade na štetu prirodi, pa i u UN-u.

Bila je nominirana za Dječju klimatsku nagradu, no odbila ju je jer su finalisti morali avionom putovati do Stockholma, čemu se ona oštro protivi. Časopis Time proglasio ju je jednom od 25 najutjecajnijih tinejdžera na svijetu.

Međutim, ujedno je izazvala brojne kontroverze, a mnogi smatraju da je samo pijun moćnika koji žele ugrabiti svoj komad kolača, kao i da njezini roditelji koriste bolest svog djeteta (Aspergerov sindrom, kompulzivno-opsesivni poremećaj i selektivno mucanje) za vlastitu dobrobit.

Što god mislili o njoj, činjenica je da nijedno dijete do sada nije uspjelo toliko skrenuti pažnju na klimatske promjene kao Greta.

Ema González
Nakon što je preživjela stravičnu pucnjavu na hodnicima Srednje škole Marjory Stoneman Douglas na Floridi, grupa srednjoškolaca odlučila je krenuti u borbu protiv oružanog nasilja. Emma González bila je jedna od njih, a uz nju su stajali i David Hogg, Alex Wind, Jaclyn Corin, Cameron Kasky i mnogi drugi.

Suosnivačica je grupe Never Again MSD, a njezino hvalevrijedno pojavljivanje u javnosti dogodilo se na Maršu za život kada je pred okupljenima čitala imena poginulih školskih kolega i izazvala buru emocija okupljenih. Do danas se nije prestala baviti ovom tematikom, a u suradnji s pravnicima i školskim kolegama radi na poboljšavanju sigurnosti u srednjim školama Floride i zakona o zabrani oružja.

Nicholas Lowinger
Nicholas Lowinger (Foto: Profimedia)

Nicholas Lowinger
Da i najmanji iskaz brige za druge može promijeniti svijet, najbolje pokazuje mladić koji je svojim nesebičnim činom pokrenuo lavinu promjena za siromašne učenike. Naime, u svojim je formativnim godinama upoznao brata i sestru beskućnike koji su se izmjenjivali u odlasku u školu jer su dijelili jedan par cipela. Dječak je pritom doživljavao zadirkivanje i bullying jer se radilo o paru ružičastih cipela.

Nicholas mu je dao par sportskih tenisica, a to je lansiralo ideju koja će postati poznata kao organizacija Gotta Love Sole koja danas brine da svako dijete ima par cipela u svojoj veličini. Naoko mala gesta može uistinu promijeniti nečiji život.

Malala Yousafzai
Malala Yousafzai (Foto: Profimedia)

Malala Yousafzai
Kao 17-godišnjakinja, postala je najmlađa dobitnica Nobelove nagrade za mir, a čitava je priča počela kada je Malala bila ustrijeljena na putu do škole u Pakistanu jer se zalagala za pravo djevojčica na obrazovanje.

Naime, sa samo 11 godina postala je poznata preko webloga BBC-ja na jeziku urdu. BBC je objavio prevedene tekstove o njezinu životu pod talibanskom vladavinom, zbog čega je izvršen atentat na nju. Hitno je prebačena na liječenje u Englesku, a operacijom joj je ugrađena pločica od titana kako bi se pokrila rupa u lubanji i vratio sluh.

Djeca mogu biti naši najveći učitelji.

Danas je ova 22-godišnjakinja na putu svog obrazovanja i stjecanja magisterija u Sjedinjenim Američkim Državama te je osnivačica organizacije The Malala Fund, koja je okrenuta obrazovanju djevojčica i žena. Kao pravi primjer djevojčicama, uvrštena je i u knjigu Priče za laku noć za mlade buntovnice.

Nkosi Johnson
Kada je tijekom devedesetih godina 20. stoljeća 1990. Afriku zahvatila pandemija AIDS-a i HIV-a, dječak Nkosi postao je jedno od lica te nemile bolesti s kojom je rođen. Naime, kako je bio HIV pozitivan, onemogućeno mu je da pohađa nastavu u školi u Johannesburgu. Pozvan je da podijeli svoju priču na 13. međunarodnoj konferenciji o AIDS-u 2000. godine, kada je imao svega 11 godina.

Iako je iduće godine izgubio bitku s bolešću, prije smrti je s majkom pokrenuo organizaciju Nkosi's Havan, koja i danas pomaže HIV pozitivnim majkama i djeci. Posthumno je odlikovan Međunarodnom dječjom nagradom za mir.

Marley Dias
Marley Dias (Foto: Profimedia)

Marley Dias
Kada je tijekom čitanja knjiga uočila da gotovo nijedna junakinja dječjih priča ne izgleda poput nje, afroamerička djevojčica Marley Dias odlučila je nešto promijeniti. Krenula je u potragu za knjigama koje pokazuju sve bogatstvo afroameričke kulture, napose iz perspektive djevojčica, i tako postala aktivistkinja iza pokreta #1000BlackGirlBooks. To je imalo velik odjek u javnosti te je prikupljeno i katalogizirano više od 11 tisuća naslova s afroameričkim protagonistima.

Da bi i sama pridonijela bogatstvu takvih naslova, Marley je i sama napisala knjigu naslova Marley Dias Gets It Done: And So Can You kao svojevrsni vodič za pozitivne promjene putem aktivizma.

Yash Gupta
Yash Gupta (Foto: Profimedia)

Yash Gupta
Djeca koja nose naočale često uopće ne mogu ni pratiti nastavu ako im one nedostaju ili su na popravku, a upravo se s time susreo mladi Yash. Kada je jednom prilikom morao čekati tjedan dana na popravak svojih naočala, počeo je razmišljati o tome kako je djeci koja ih moraju nositi, a ne mogu si ih priuštiti. Naišao je na podatak da čak 12 milijuna djece u svijetu nema naočale nužne za popravak vida.

To ga je nagnalo da osnuje organizaciju Sight Learning, koja prikuplja rabljene naočale i dostavlja ih onima kojima su potrebne, u skladu s njihovom dioptrijom, i to diljem Indije, Meksika, Hondurasa i Haitija. Do sada je poklonjeno već gotovo dva milijuna para naočala.

Louis Braille
Francuski tvorac pisma za slijepe i slabovidne osobe i sam je bio slijep od svoje treće godine. Kada mu je bilo svega 12 godina, naučio je kako komunicirati sustavom koji je osmislila francuska vojska, a upravo mu je on poslužio kao temelj za osmišljavanje pisma kasnije nazvanog prema njemu.

Kada mu je bilo 15 godina, već je do kraja osmislio sustav točaka - po tri u dva okomita reda. Na jačem papiru neke se točke u skupini ispupče pa je tako za svako slovo stvoren poseban znak odnosno raspored istaknutih točaka koje slijepi čitaju pipajući kažiprstom desne ruke slijeva nadesno.

Braille je također izumio brojeve i matematičke znakove za slijepe, a kao istaknuti reproduktivni glazbenik, izradio je sustav glazbenih znakova.