Međunarodni dan bez plastičnih vrećica obilježava se 3. srpnja. Želja ove globalne inicijative je smanjenje upotrebe plastičnih vrećica, a krajnji cilj je njihova potpuna eliminacije. Iako su vrlo praktične prilikom kupovine, mnogi još uvijek nisu svjesni koliko štete plastične vrećice nanose našem planetu.

Ovisno o tipu plastike od kojeg su napravljene, vrećicama ponekad treba i do 500 godina kako bi se razgradile i zato su jedan od najvećih zagađivača okoliša.

Krajem 60-tih godina plastične vrećice od politilena proširile su se po Europi, a krajem 70-ih počele su osvajati i Sjedinjene Američke Države. Kompanije su agresivnim marketingom uvjerile javnost da su plastične vrećice superiorni proizvod u odnosu na papirnate vrećice.

Kada je 1997. godine pomorac i istraživač Charles Moore otkrio Veliki tihooceanski otok smeća u kojem se akumulirala neviđena količina plastičnog otpada, stručnjaci su počeli upozoravati da plastične vrećice imaju katastrofalan utjecaj na podmorje. Otkriveno je da, između ostalog, ubijaju i morske kornjače koje ih zabunom jedu misleći da su to meduze.

Bangladeš je bio prva zemlja na svijetu koja je zabranila upotrebu tankih plastičnih vrećica nakon što je 2002. godine otkriveno da su one krive za začepljenje kanalizacije tijekom velikih poplava. Uskoro se Bangladešu pridružila Italija, Kina, Australija, Ruanda i Južnoafrička Republika.

Svijest o opasnosti upotrebe plastičnih vrećica sve više se širi i ljudi napokon pronalaze trajne i sigurnije alternative poput platnenih torbi.
Upravo su one posljednjih godina postigle veliku popularnost koja i dalje raste, zahvaljujući sve kreativnijim modelima platnenih torbi koje se mogu pronaći na tržištu.

Još lakše do inspiracije uz omiljene teme. Preuzmi DNEVNIK.hr aplikaciju