U siječnju 2019. godine nisam mogla ni zamisliti što će mi sve ova godina donijeti. U potpunosti mi je preokrenula život te je to ujedno bila i najteža i najbolja godina mog života.

Gledajući u širim okvirima, bila je to godina borbe za prestanak nasilja nad ženama, borbe mladih za klimu, borbe za veću vidljivost žena u medijima, borbe za obrazovanje žena, borbe za imenovanje ulica po zaslužnim ženama, borbe za ostanak epohalnih djela u hrvatskim lektirnim popisima, borbe za ravnopravnost položaja učitelja i nastavnika s ostalima visokoobrazovanima.

Bila je to godina koja je mnoge od nas natjerala da se zapitamo što je zaista važno i čemu stremimo.

U mojem malom svemiru, osim uključenosti u gore navedene stavke, bila je to godina koju ću pamtiti do kraja života. Sada, kako se ubrzano bliži svome kraju, razmišljam o tome što mi je sve donijela. Bilo je tu i suza i smijeha, dana u kojima sam bila vrlo loše, ali i dana ispunjenih vrhuncima za koje sam mislila da ih nikada neću dotaknuti.

I zato sam ovoj godini zahvalnija nego ijednoj prije.

1. ...na prilici za ozdravljenje
Krajem 2018. godine na mene su se okomile brojne zdravstvene komplikacije. Od dermatitisa kojem nekoliko različitih dermatologa nije znalo vrstu ni uzrok, stalnih upala mjehura, nakupljenih kilograma, do teških bolova u leđima i zubobolja.

Jedna posebna osoba pokazala mi je da uvijek vrijedi raditi na sebi, a ne stati na pola puta.

Prva polovica 2019. godine prošla mi je u obilasku liječnika, a gotovo svi zdravstveni problemi imali su jedan zajednički nazivnik – godine nakupljenog stresa. To mi je bio poziv za buđenje i shvaćanje da imamo samo jedno tijelo o kojem trebamo brinuti. Sada, u prosincu 2019., mogu kucnuti u drvo i reći da mi je zdravlje pod kontrolom.

2. ...na svojoj prvoj objavljenoj knjizi
Iako sam već prošle godine u ovo vrijeme imala potpisan ugovor za izdavanje knjige, nekako kao da sam u pojedinim trenutcima sumnjala da će uistinu doći do objave. No u proljeće ove godine dogodilo se upravo to – Priče o neustrašivim hrvatskim ženama ugledale su svjetlo dana i našle se na ljestvicama najprodavanijih hrvatskih naslova za djecu i mlade.

Uz objavu knjige došlo je i ono čemu se nisam nadala ni u najluđim snovima – vrlo veliki interes i medija i čitatelja za knjigu i samu tematiku koju obrađuje. Malo je reći da su me pozivi za intervjue u početku šokirali te mi je bilo vrlo neobično naći se s druge strane medija. Inače sam uvijek ja bila ta koja je vodila intervjue.

No sa svakom novom objavom u medijima i pohvalama kako čitatelja tako i vrlo uglednih književnika, kao i porukama koje redovito dobivam na društvenim mrežama, shvatila sam da je zaista sve vrijedilo i da djevojčicama ostavljam nešto na što će se moći ugledati.

3. ...na novim poslovnim prilikama
Knjiga mi je ujedno donijela brojne prilike o kojima sam ranije mogla samo sanjati – sudjelovanje u prvom hrvatskom ženskom podcastu kao primjer uspješne žene koja se morala boriti s vjetrenjačama, sudjelovanje na konferenciji Žene u biznisu, pokretanje pretplatničke kutije Book Box s jednim hrvatskim knjižarskim lancem, pozive na gostovanja u knjižnice i druženje s djecom, mogućnost upoznavanja pobjednica Zadovoljna akademije s mojom knjigom... No ono što je najvažnije u svemu tome, te su prilike pokazale svim djevojčicama koje sumnjaju u sebe da se ipak može uspjeti.

4. ...na novom prijateljstvu
Na promociji moje knjige pojavio se i poznanik iz gimnazijskih dana. Iako smo ranije poslovno surađivali, tek smo nakon promocije moje knjige razvili poseban odnos. Tako se površno poznanstvo s gimnazijskih hodnika pretvorilo u uzajamno prijateljstvo i podršku. Bio je tu kada mi je trebalo rame za plakanje, a mjeseci druženja i prijateljstva rezultirali su i velikim zajedničkim projektom.

5. ...na hrabrosti za prve utrke
Da mi je netko još tijekom ljeta rekao kako ću ove godine otrčati svoju prvu utrku, rekla bih mu da nije pri sebi. No u rujnu se dogodilo upravo to – zavoljela sam trčanje i otrčala svoju prvu službenu utrku u sklopu UNICEF-ove Mliječne staze. Bilo je trenutaka kada sam mislila da ću se srušiti, ali mi naprosto nešto u meni nije dalo da stanem. Osjećaj kada stigneš do cilja, primiš medalju te ujedno znaš da si učinio dobro djelo, ne može se mjeriti ni s čim. Ponavljam i iduće godine!

6. ...na prilici za poboljšanje obiteljskih odnosa
Nisam bila jedna od onih sretnika koji odrastaju okruženi velikom količinom roditeljske ljubavi i koji u bilo kojem trenutku života znaju da je obitelj uvijek tu za njih. Štoviše, proteklih nekoliko godina mnogi su članovi obitelji pokazali svoje pravo lice, i to u trenutcima kada sam bila na samom dnu. No jedan nemili događaj potaknuo me da krenem u rješavanje toga. I vrijedilo je.

Kolaž dobrih i loših dana

Iako ću ovu godinu pamtiti kao najbolju do sada u životu, nije sve bilo tako savršeno koliko daju naslutiti poslovni uspjesi, intervjui i društvene mreže. Svatko od nas bori se sa svojim demonima, s osudom okoline, s prekidima dugogodišnjih odnosa, sumnje u samoga sebe, ljubomornim pogledima pojedinaca i pitanjima kuda se uopće kreće.

No, srećom, tu su i oni trenutci u kojima shvatiš da je sve vrijedilo, u kojima shvatiš da si mnogo jača i hrabrija nego što misliš i u kojima vidiš koliko si zapravo daleko stigla u odnosu na prije nekoliko godina. I napokon sebe staviš na prvo mjesto. Sve ostalo tada dođe samo od sebe.

Kada se sve zbroji i oduzme, je li bilo jednostavno? Nipošto! Je li se isplatilo proći kroz sve te uspone i padove? Itekako!

Kada se sve zbroji i oduzme, je li bilo jednostavno? Nipošto! Je li se isplatilo proći kroz sve te uspone i padove? Itekako!

 

Još lakše do inspiracije uz omiljene teme. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju