U vremenu kada se sve može naručiti – od večere do novog nosa – pitanje ljepote postaje više od estetskog izbora. Ona postaje alat samopouzdanja, ali i potencijalna valuta prihvaćenosti.
Proljetno izdanje našeg Beautyfesta donijelo je i zanimljive panele, a jedan od njih nazvan ''Ljepota po narudžbi: Tko nam piše pravila o tome kako trebamo izgledati?'' posebno je zaokupio pažnju svih. Psihologinja Jelena Zadro i maksilofacijalni kirurg dr. Tomica Bagatin otvoreno su govorili o motivima iza estetskih zahvata, psihološkim posljedicama i iluzijama koje se šire društvenim mrežama.
Zašto nismo nikad zadovoljni sobom?
Psihologinja Jelena Zadro pojasnila je da je korijen nezadovoljstva vlastitim izgledom kompleksan. Biološki smo skloni primjećivati vlastite nedostatke više nego prednosti. Tome se nadodaje snažan utjecaj socijalne usporedbe – i u stvarnosti i u svijetu društvenih mreža, gdje ideal ljepote često prolazi kroz filtere i uređivanje.
"Uspoređujemo se s nerealnim prikazima koji izazivaju osjećaj da nikada nismo dovoljno dobri", naglasila je Zadro.
Osim toga nezadovoljstvo može ležati u nekakvom unutarnjem samokritičnom glasu koji se vrlo često stvara internaliziranjem u samom djetinjstvu, kroz odgoj koji smo primili od vlastitih roditelja ili na neki način kroz okolinu i društvo uz koje je osoba odrastala, dodaje psihologinja Jelena Zadro kao još jedan razlog vječitom nezadovoljstvu izgledom.
Isto tako perfekcionizam i unutarnji samokritični glas, često oblikovan odgojem i društvom, dodatno podrivaju samopouzdanje. Rješenje vidi u suosjećanju prema sebi: ''Trebali bismo se gledati i pristupati si s istom empatijom s kojom gledamo najbolju prijateljicu.''
Kad estetika prestaje biti estetska
Dr. Tomica Bagatin, poznat po zagovaranju prirodnog izgleda, podvukao je važnost razlikovanja realnih od nerealnih očekivanja pacijenata.
„Vjerujem da se trebamo vratiti prirodnom izgledu – onome što zaista jesmo. To je naš stvarni identitet, način na koji nas prepoznaju naši bližnji, crte lica koje dijelimo s članovima obitelji i koje nas podsjećaju na djetinjstvo. Kada se pogledamo u ogledalo, često možemo vidjeti odraz sebe kao djeteta, ili prepoznati crte svojih roditelja. U toj autentičnosti leži posebna ljepota – u prihvaćanju vlastitih kvaliteta, ali i nesavršenosti. Naravno, neke manje nesigurnosti možemo ublažiti ili korigirati ako će nam to pomoći da se osjećamo bolje u vlastitoj koži. No, dublji osjećaji manje vrijednosti i kompleksa zahtijevaju stručnu psihološku ili psihijatrijsku pomoć. U takvim slučajevima, važno je pacijentima preporučiti savjetovanje sa stručnjacima prije nego što se odluče na bilo kakve estetske zahvate. Savršeni smo upravo u toj svojoj nesavršenosti – u malim asimetrijama koje nas čine jedinstvenima. Savršenstvo nije prirodno, a upravo prirodnost je ono čemu težimo“, istaknuo je Bagatin.
Upozorava i na trendove koji deformiraju identitet: foxy eyes, ekstremno mali nosovi i lifting lica koji briše osobnost – sve to, prema njegovim riječima, "izgleda kao da osoba više nije ona ista".
Može li kirurgija riješiti unutarnje praznine?
Psihologinja Jelena Zadro jasno odvaja psihološki zdrav motiv od opasnog bijega u estetske zahvate.
"Ako zahvat dolazi iz prihvaćanja sebe, on može povećati samopouzdanje. No ako dolazi iz potrebe da se 'popravi' unutarnji kaos – rezultat je često privremen ili, još gore – pogoršanje simptoma."
Posebno upozorava na tjelesno dismorfični poremećaj, sve češći među mladima, koji često rezultira začaranim krugom zahvata bez ikakvog zadovoljstva.
Kako se obraniti od pritiska društvenih mreža?
Jedan od ključnih savjeta psihologinje Zadro bio je: kritički gledati sadržaj koji konzumiramo.
"Ljudi na mrežama prikazuju idealiziranu verziju sebe. Ako to ne prepoznamo, lako upadnemo u zamku nesigurnosti", upozorava.
Savjetuje smanjenje vremena na društvenim mrežama i povratak unutarnjoj refleksiji: "Je li mi zahvat stvarno potreban ili ga želim jer svi oko mene to rade?"
Kada briga o izgledu postaje opsesija?
Zadro ističe važan znak upozorenja – ako njega izgleda ometa svakodnevni život, to prelazi u sferu patološkog.
"Ako osoba osjeća sram, strah ili gađenje prema sebi, to više nije njega, već opsesija koja zahtijeva pažnju stručnjaka."
Citirajući Brené Brown, zaključuje:
"Možemo birati – živjeti u zahvalnosti sada ili protratiti život čekajući savršen trenutak i savršen izgled."
Vraćanje prirodnosti kao imperativ
Dr. Bagatin zaključuje da je njegova filozofija jednostavna: ne dirati osobni karakter pacijenata.
"Manje korekcije koje pojačavaju ono što već imamo – to je ljepota. Kad osoba izgleda svježe, a nitko ne zna što je točno promijenjeno – tada znamo da smo uspjeli."
Estetika, prema njegovim riječima, ne bi smjela zamijeniti autentičnost. Kirurška intervencija ne smije biti oružje za bijeg od stvarnosti, nego alat za nježno usklađivanje s vlastitim identitetom jer, kako kaže, uvijek je bitno ostati dosljedan samome sebi.
U svijetu u kojem su i ljepota i nezadovoljstvo dostupni jednim klikom, ključ je u povratku realnim očekivanjima, suosjećanju prema sebi i razvoju unutarnje slike – jer ljepota koja dolazi iznutra jedina je koja stvarno ostaje.
Sadržaj je napravljen u produkciji Nova Studija, native tima Nove TV, u suradnji s partnerom Poliklinika Bagatin po najvišim profesionalnim standardima.
