Najnovije američko istraživanje pokazalo je da vrijeme konzumiranja obroka može utjecati na kardiometaboličko zdravlje žena, odnosno da je unos većeg broja kalorija nakon 18 sati povezan s lošijim zdravljem kardiovaskularnog sustava.

Nedavno provedena studija upućuje na to da konzumiranje obroka ranije tijekom dana može pridonijeti gubitku kilograma, za razliku od jedenja kasnije tijekom dana koje utječe na debljanje i usporava metabolizam.

Konzumiranje veće količine kalorija u večernjim satima može negativno utjecati na kardiovaskularno zdravlje žena.

I ranija istraživanja pokazala su da kasniji obroci povećavaju markere upale koji su obično povezani s razvojem dijabetesa i bolesti srca, a neke druge studije, provedene na laboratorijskim miševima i ljudima, pokazale su da planiranje obroka u točno određeno vrijeme može pridonijeti kontroli razine šećera u krvi, prenosi Medical News Today.

Najnovije istraživanje, čiji su rezultati predstavljeni na kongresu Američke udruge za srce (AHA) u Philadephiji, upućuju na to da konzumiranje veće količine kalorija u večernjim satima može negativno utjecati na kardiovaskularno zdravlje žena. Glavni je autor studije doktorica znanosti Nour Makarem, znanstvena suradnica na Sveučilištu Columbia. Makarem i njezini kolege godinu dana pratili su dijetetske navike 112 žena prosječne dobi od 33 godine.

Istražili su kardiovaskularno zdravlje sudionica na početku studije i godinu dana kasnije pomoću programa "Life's Simple 7", koji čini sedam promjenjivih čimbenika rizika što ih je postavio AHA. Kod ispitanica su se pratili krvni tlak, kolesterol, šećer u krvi, tjelesna aktivnost, prehrana, tjelesna težina i pušačke navike. Na temelju tih faktora znanstvenici su izračunali kardiovaskularni zdravstveni rezultat za svaku od njih.

Manje kalorija navečer smanjuje kardiovaskularni rizik

Studija je pokazala da su sudionice koje su konzumirale više kalorija nakon 18 sati bile sklonije lošijem kardiovaskularnom zdravlju.

Naime, kod onih koje su veću količinu hrane unosile kasnije pogoršavali su se kardiovaskularni rizični faktori. Uočen je porast krvnoga tlaka, razine šećera u krvi, kao i tjelesne mase. Zapravo, za svakih jedan posto porasta unosa kalorija nakon 18 sati u istoj je mjeri opadao rezultat njihova kardiovaskularnog zdravlja.

Dosad se pristup načinu života, kada je posrijedi prevencija srčanih bolesti, fokusirao na to što jedemo i koliko jedemo. Ovi preliminarni rezultati ukazuju na to da osobe koje vode računa o vremenu i omjeru kalorija kada su posrijedi večernji obroci, pridonose smanjenju rizika od srčanih bolesti, rekla je dr. Makarem te dodala kako bi se, da bi rezultati bili pouzdaniji, trebala provesti dodatna studija na većem uzorku i među različitim populacijama žena. (Hina)