Ovih dana, spletom nesretnih okolnosti, imamo više vremena za čitanje. I dok se mnogi pitaju što uopće čitati, dovoljno je zaviriti i na vlastite police i prisjetiti se iznimnih naslova čijih se detalja možda više i ne sjećamo, onih čije smo čitanje možda odložili zbog zahtjevnosti ili pak možemo i uroniti u nešto novije naslove.
Neke od knjiga s popisa zasigurno imate i kod kuće, dok su druge dostupne online u sustavu posudbe knjižnica kao što je, primjerice, onaj u mreži Gradskih knjižnica Zagreb.
Evo nekih ideja.
August Šenoa: Zlatarovo zlato
Nikad aktualnija zagrebačka priča i „šetnja“ ulicama dragog nam grada nešto je što nam sada svima itekako treba. Barem za sada, to možemo učiniti na stranicama prvog hrvatskog povijesnog romana koji nas vodi u 16. stoljeće, u vrijeme nakon Gupčeve Seljačke bune.
Crno-bijela karakterizacija likova donosi nam priču o onima lošima poput Grge Čokolina i Klare Grubarove s jedne strane te onima dobrima poput Dore Krupićeve i Pavla Gregorijanca s druge strane. Bezvremenska ljubavna priča, borbe dobra i zla, Zagreb i okolica kao poprište događanja i Šenoina jedinstvena moć opisivanja sasvim su dovoljni razlozi da opet uronimo u ovo štivo.
Jorge Bucay: Klasične priče da se bolje spoznaš
Ovih dana možda više nego ikada promišljamo o sebi, o dragim nam ljudima i o onome što je uistinu važno. U tome nam značajno može pomoći Bucayeva knjiga.
Rijetko koji psihoterapeut zna tako dobro doprijeti do svakog čitatelja kao što to čini Jorge Bucay, a ovaj put to čini klasičnim pričama i bajkama koje svi mi znamo iz djetinjstva. I upravo se na to osvrće u uvodu svoje knjige – pojašnjava koju ulogu bajke i priče imaju u našem odrastanju, ali i upozorava na njihove interpretacije u odrasloj dobi.
Od Male sirene, Trnoružice, Crvenkapice, do Odiseja i brojnih drugih, autor prvo iznosi sam tekst priče, a potom je analizira sa stajališta psihologije te navodi vlastita iskustva kojima potkrepljuje svoje navode.
Jane Austen: Ponos i predrasude
Protagonisticu Elizabeth, junakinju jednog od najpoznatijih romana svih vremena, upoznajemo u trenutku kada se u susjedstvo njezine obitelji privremeno smješta gospodin Bingley, što njezina majka vidi kao idealnu priliku za udaju jedne od svojih kćeri. Naime, njezina je životna misija dobro udati svojih pet kćeri, posebno najstarije Jane i Elizabeth.
Ponekad nam se možda čini i previše nepromišljena, nagla, nametljiva pa i neumjesna, no kako dobro zna da kćeri neće moći naslijediti obiteljsko imanje zbog nepovoljnog zakona o nasljeđivanju pa je imanje nakon smrti njezina supruga namijenjeno rođaku Collinsu, ona se još za svoga života svim silama želi pobrinuti da svih njezinih pet kćeri uđe u dobar brak.
Knjige nam mogu pružiti utjehu u ovim nesigurnim vremenima.
No Elizabeth nije ni na kraj pameti udati se za nekoga samo zbog njegova materijalnog bogatstva...
Kristian Novak: Črna mati zemla
Ako još niste pročitali, možda zbog jezičnih barijera, jedan od najboljih suvremenih hrvatskih romana prema kojem je nastala i istoimena dramska predstava, a sprema se i snimanje filma, sada je pravi trenutak. U romanu o kojem već nekoliko godina svi govore, Novak piše o onome što i sam poznaje, aktualizira naš međimurski kraj, svoj zavičaj, te daje realan pogled u kajkavsko društvo.
Istodobno nevjerojatno spretno upliće obične ljudske sudbine, ponekad potresne, no uvijek humane. Spretno kombinira različite pripovjedačke tehnike, kajkavštinu i hrvatski standardni jezik, a sve to kroz pogled mladog pisca Matije, koji svoju ljubavnu i stvaralačku blokadu nastoji razbiti poniranjem u vlastitu priču koja, pak, zapetljava niz novih priča...
Agatha Christie: Ubojsvo u Orient Expressu
Kraljića krimića Agatha Christie napisala je više od šezdesetak romana koji su iznjedrili legendarne likove poput Herculea Poirota i gospođice Marple. Jednostavnim stilom, istančanim dijalozima kao glavnom naracijskom formom i neočekivanim preobratima osvojila je čitatelje diljem svijeta. Jedan od takvih naslova je i Ubojstvo u Orient Expressu.
Radnja, naizgled vrlo jednostavna, prati skupinu putnika koji su zaglavili u snježnoj mećavi, a jedan od njih, američki tajkun, uboden je nožem. Vrata njegova kupea bila su zaključana iznutra, što slavnog umirovljenog detektiva Poirota, koji se također našao na vlaku, natjera na njegovo slavno „korištenje malih sivih stanica“.
