Pandemija i potres u Zagrebu ove godine zadržali su nas u kućama više nego inače i prilično usporili gradski ritam. Možda zbog toga brojni stanovnici Zagreba još nisu primijetili novu skulpturu u svom gradu.

Na istočnoj strani Savske ceste, između Zagrepčanke i Studentskog centra, niknuo je kip žene koja pleše u suknji, okićena zlatnim nakitom i s perom u ruci.

Riječ je o spomeniku romske pismenosti, simbolično otkrivenom u travnju povodom obilježavanja Svjetskog dana Roma.

Inicijativu je pokrenula Udruga Roma u Hrvatskoj Kali Sara, a podržali su je Grad i Vijeće gradske četvrti Trnje uz tvrdnju kako simbolizira otvorenost Zagreba i borbu protiv predrasuda.

Naglasak je stavljen na žensku pripadnicu romske manjine zbog većeg broja prepreka s kojima se suočavaju kao žene i pripadnice manjine. Autor, akademski kipar Marin Marinić, tvrdi kako je nastojao materijalizirati i ljepotu plesa te živopisnost romske nošnje.

Park u kojem se nalazi nosi ime Park 5. studenog, datuma koji obilježava Svjetski dan romskog jezika. Istoimeni parkovi već postoje u Belom Manastiru, Kutini i Belišću gdje je obilježen skulpturom romskog simbola – kotača, te pera.

Naglasak je stavljen na žensku pripadnicu romske manjine zbog većeg broja prepreka s kojima se suočavaju kao žene i pripadnice manjine-

Simboliziraju želju za očuvanjem romskog jezika i kulture, ali i pravo i potrebu za obrazovanjem.

Shodno tome, u Zagrebu je ove godine otvorena i prva romska knjižnica u Ulici Pavla Hatza. Riječ je o studijskoj knjižnici koja teži postati edukativni centar u kojem bi se posjetioci mogli družiti uz kavu u dvorištu centra grada.

Posjetili smo prostor i kroz razgovor s djelatnicima prošetali između drvenih vitrina koje čuvaju čak 4000 svezaka. Među njima su brojne knjige koje nije moguće pronaći u gradskim knjižnicama i knjižarama.

Objašnjavaju kako nastoje pružiti i širi kontekst, pa tako osim romske literature fond obuhvaća i knjige koje su vezane uz geografsko i povijesno putovanje Roma (primjerice, knjige o Indiji, modernoj povijesti, slavnim ličnostima itd.).

Tu je i prvi Hrvatsko-romski rječnik iz 2008. godine koji predstavlja svojevrsnu pobjedu u nastojanju da se standardizira romski jezik sa svojih 60 dijalekata.

Pripremaju se i kulturna događanja povodom nadolazećeg Dana sjećanja na romske žrtve genocida u Drugom svjetskom ratu, 2. kolovoza. Prema dosadašnjim procjenama, u Holokaustu je život izgubilo preko 500-000 Roma.

Mozaik priča i slika pomaže shvatiti širinu i raznolikost romske kulture, a s ovim projektom Hrvatska može ponosno stati uz bok europskim zemljama poput Engleske, Njemačke i drugih. Pomaganje romskim udrugama da njeguju svoju kulturu nije bogatstvo samo za romsku zajednicu, već obogaćuje i države u kojima žive.

Za naše Zadovoljne čitateljice dobili smo preporuke literature romskih spisateljica i stih iz antologije romske poezije za kraj:

Rođena pod sretnom zvijezdom, Ilona Lackova
Ugovoreni brak, ispovijesti Romkinja i Egipćanki iz Crne Gore
Usmene povijesti starijih Romkinja grada Rijeke
Čuj, osjeti bol!, Hedina Tahirović – Sijerčić

Ako me tkogod zavoli, suze mu neću prodavati. Ja ću mu ih darovati, jer bit će to suze radosnice.

Skulptura se nalazi u Parku 5. studenog
Skulptura se nalazi u Parku 5. studenog (Foto: Lidija Čulo)