Pandemija i potres u Zagrebu ove godine zadržali su nas u kućama više nego inače i prilično usporili gradski ritam. Možda zbog toga brojni stanovnici Zagreba još nisu primijetili novu skulpturu u svom gradu.

Na istočnoj strani Savske ceste, između Zagrepčanke i Studentskog centra, niknuo je kip žene koja pleše u suknji, okićena zlatnim nakitom i s perom u ruci.

Riječ je o spomeniku romske pismenosti, simbolično otkrivenom u travnju povodom obilježavanja Svjetskog dana Roma.

Inicijativu je pokrenula Udruga Roma u Hrvatskoj Kali Sara, a podržali su je Grad i Vijeće gradske četvrti Trnje uz tvrdnju kako simbolizira otvorenost Zagreba i borbu protiv predrasuda.

Naglasak je stavljen na žensku pripadnicu romske manjine zbog većeg broja prepreka s kojima se suočavaju kao žene i pripadnice manjine. Autor, akademski kipar Marin Marinić, tvrdi kako je nastojao materijalizirati i ljepotu plesa te živopisnost romske nošnje.

Park u kojem se nalazi nosi ime Park 5. studenog, datuma koji obilježava Svjetski dan romskog jezika. Istoimeni parkovi već postoje u Belom Manastiru, Kutini i Belišću gdje je obilježen skulpturom romskog simbola – kotača, te pera.

Naglasak je stavljen na žensku pripadnicu romske manjine zbog većeg broja prepreka s kojima se suočavaju kao žene i pripadnice manjine-

Simboliziraju želju za očuvanjem romskog jezika i kulture, ali i pravo i potrebu za obrazovanjem.

Shodno tome, u Zagrebu je ove godine otvorena i prva romska knjižnica u Ulici Pavla Hatza. Riječ je o studijskoj knjižnici koja teži postati edukativni centar u kojem bi se posjetioci mogli družiti uz kavu u dvorištu centra grada.

Posjetili smo prostor i kroz razgovor s djelatnicima prošetali između drvenih vitrina koje čuvaju čak 4000 svezaka. Među njima su brojne knjige koje nije moguće pronaći u gradskim knjižnicama i knjižarama.

Objašnjavaju kako nastoje pružiti i širi kontekst, pa tako osim romske literature fond obuhvaća i knjige koje su vezane uz geografsko i povijesno putovanje Roma (primjerice, knjige o Indiji, modernoj povijesti, slavnim ličnostima itd.).

Slika nije dostupna "A onda su došla tri malena Roma": Rasizam živi i kod nas, koliko god mi šutjeli o tome

Tu je i prvi Hrvatsko-romski rječnik iz 2008. godine koji predstavlja svojevrsnu pobjedu u nastojanju da se standardizira romski jezik sa svojih 60 dijalekata.

Pripremaju se i kulturna događanja povodom nadolazećeg Dana sjećanja na romske žrtve genocida u Drugom svjetskom ratu, 2. kolovoza. Prema dosadašnjim procjenama, u Holokaustu je život izgubilo preko 500-000 Roma.

Mozaik priča i slika pomaže shvatiti širinu i raznolikost romske kulture, a s ovim projektom Hrvatska može ponosno stati uz bok europskim zemljama poput Engleske, Njemačke i drugih. Pomaganje romskim udrugama da njeguju svoju kulturu nije bogatstvo samo za romsku zajednicu, već obogaćuje i države u kojima žive.

Za naše Zadovoljne čitateljice dobili smo preporuke literature romskih spisateljica i stih iz antologije romske poezije za kraj:

Rođena pod sretnom zvijezdom, Ilona Lackova
Ugovoreni brak, ispovijesti Romkinja i Egipćanki iz Crne Gore
Usmene povijesti starijih Romkinja grada Rijeke
Čuj, osjeti bol!, Hedina Tahirović – Sijerčić

Ako me tkogod zavoli, suze mu neću prodavati. Ja ću mu ih darovati, jer bit će to suze radosnice.

Još lakše do inspiracije uz omiljene teme. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju