Iako je onima koji još ne znaju što bi to poprilično teško pitanje, postoje načini da se smanji stres kod osmaša i pomogne im se prilikom odabira srednje škole.
Evo što sve možete učiniti kao roditelj.
1. Informirajte se na vrijeme o upisima
Jedna od najvažnijih stvari prilikom biranja srednje škole jest na vrijeme krenuti s pripremama, a one, prije svega, uključuju pravodobno informiranje. Već su početkom veljače sve srednje škole dobile dopis o planiranju strukture upisa u I. razred srednje škole u školskoj godini 2021./2022., a upis će se i ove godine obavljati putem sustava NISpuSŠ (Nacionalni informacijski sustav prijava i upisa u srednje škole).
Za upis u srednje škole potreban je određeni broj bodova, ovisno o školi i smjeru, a taj se zbroj sastoji od ukupnih prosjeka ocjena od 5. do 8. razreda, pri čemu se u 7. i 8. razredu tome dodaju i zaključne ocjene iz Hrvatskog jezika, Matematike i prvog stranog jezika. Za četverogodišnje srednje škole tome se pribrajaju ocjene iz 7. i 8. razreda za još tri dodatna predmeta, ovisno o vrsti škole. Tako najveći broj bodova iznosi 80.
Posljednje polugodište može biti stresno za osmaše, ali mu svojim savjetima možete znatno olakšati.
Sve će to učenici moći pratiti na stranici upisi.hr te provjeriti koliko im bodova treba za koju školu kako bi znali kojem predmetu trebaju posvetiti veću pažnju (stranica u ovom trenu nije još aktivna, bit će tijekom proljeća).
Iako razrednici vode računa o upisima i više nego što je u opisu njihova posla, ipak je najveća odgovornost na roditeljima i samom učeniku, stoga na vrijeme imajte u vidu sve što bude potrebno za upise.
2. Budite realni kada su u pitanju kognitivne sposobnosti djeteta
Nerijetko roditelji imaju nerealna očekivanja od svog djeteta, posebno ako preko njega žele ostvariti neke svoje neostvarene snove i težnje. No time se čini nepopravljiva šteta djetetu.
Primjerice, ako se dijete namučilo da bi steklo petice više nego ostali učenici iz njegova razreda sličnog prosjeka, neće se moći nositi s obavezama zahtjevnih gimnazija. Jedino što će se postići forsiranjem, čak i ako dijete upadne u gimnaziju, jest neopisiva razina stresa kod njega i osjećaj inferiornosti nasuprot drugim učenicima jednom kada vidi da ih ne može pratiti.
Zato budite realni i priznajte si ako bi vašem djetetu bilo bolje u bilo kojoj drugoj četverogodišnjoj strukovnoj školi.
3. Ako je potrebno, potražite pomoć u savjetovanju
Ako vaš osmaš još ni sam ne zna što želi, a gimnazija nije opcija, potražite pomoć u savjetovanju. Prva postaja može biti školski pedagog, a možete potražiti pomoć i u Centru za informiranje i savjetovanje o karijeri (CISOK), u kojem se može dogovoriti savjetovanje. CISOK se nalazi u Bjelovaru, Dubrovniku, Karlovcu, Koprivnici, Osijeku, Splitu, Slavonskom Brodu, Šibeniku, Varaždinu, Vukovaru, Zadru i Zagrebu.
Također postoji mrežna stranica e-usmjeravanje.hr (u sklopu Hrvatskog zavoda za zapošljavanje) na kojoj budući srednjoškolci (kao i studenti) mogu riješiti upitnik te tako pobliže spoznati svoje interese.
Može vam pomoći i ako znate nekoga tko je pohađao školu za koju je zainteresirano vaše dijete, pa razgovarati izravno s njim o njegovim iskustvima.
No najvažnije od svega je da umirite dijete i date mu do znanja da odabir škole ne definira nužno njegov čitav budući život. U konačnici, koliko se nas bavi onime što smo i studirali?
4. Upozorite ga da se škola ne bira na temelju prijatelja
Jedna od najčešćih grešaka koju rade osmaši koji nisu sigurni što bi željeli upisati jest to da biraju onu školu koju su odabrali njihovi prijatelji. Time se ide linijom manjeg otpora, no to se može odraziti vrlo negativno na budućnost djeteta, napose ako ima veće afinitete i sposobnosti, a bira manje zahtjevnu školu samo zato što su je odabrali i njegovi prijatelji.
Zato je vrlo važno porazgovarati s djetetom o tome, objasniti mu da prijateljstvo neće nestati s odlaskom u različite srednje škole bude li se aktivno radilo na njemu te mu dati do znanja da svoj budući put bira za sebe i svoje bolje sutra, a ne ni za koga drugoga.
5. Uzmite u obzir i lokaciju škole
Uzbuđenost koja vlada oko upisa često ostavlja po strani pitanje lokacije škole, a kako je dijete mora pohađati naredne tri ili četiri godine, to je važan faktor pri odluci.
Dijete ima svoj put i svoje želje; roditelj mu ne smije nametati vlastite snove.
Dok u većim gradovima učenicima nije problem otići javnim prijevozom s jednog kraja na drugi, u manjim mjestima autobusna se karta do većih gradova penje i na više od petstotinjak kuna, napose ako je riječ o putovanju u susjednu županiju. Iako mnoge županije sudjeluju u troškovima karte, mnogim je kućanstvima taj novi trošak ipak itekako osjetan.
Osim toga, ne treba zanemariti ni dužinu putovanja. Ako dijete mora putovati više od sat vremena u jednom smjeru, kući će doći premoreno i imati manje snage za obavljanje svih školskih obveza.
Dakako, kada se nešto jako želi, ni udaljenost nije prepreka, no budite svjesni realnih mogućnosti i utjecaja toga na dijete.
